Biznis i politika
StoryEditor

Odlazak Zdravka Marića: Što će sve novi ministar financija morati ‘hendlati‘

07. Srpanj 2022.
Zdravko Marić HUP konferencija o nefinancijskom izvješćivanju

Odlazak najpopularnijeg ministra možda je iznenađenje za javnost, no za Vladu sigurno nije. Zašto odlazi, u ovome je trenutku najmanje važno. Jer, ono što nasljednik mora 'ishendlati' nije nimalo benigno: držati pod kontrolom stanje državnih financija u vrijeme ekspanzije troškova zbog antiinflacijskih potpora tvrtkama i građanima, refinancirati se na tržištu u vrijeme rasta kamata, proširiti manjkave kapacitete za borbu protiv krize, uvesti nas u eurozonu. Sve su to teme koje iziskuju hitno rješavanje.

Hoće li ih novi ministar Marko Primorac moći hendlati? Možda čak i da, jer je Primorac ekspresno 'iscurio' kao Marićeva zamjena, pa je jasno da je ostavka šok samo za javnost, ne i za premijera i da je ovakav rasplet dogovoren. A ako je dogovoren onda se možda dogodila i 'među-ministarska' razmjena informacija, iskustava, savjeta...

U svakom slučaju, ono što svakoga od nas sada brine jest hendlanje financija države u vrijeme najteže krize, kada država treba raširiti lepezu pomoći gospodarstvu i biračima da ublaži udar inflacije i svih posljedica rata koje već sada uglavnom pogađaju Europu. Koliko se god tješili dobrim vođenjem financija pod Marićevom rukom činjenica je da je država s pandemijom opet proširila deficit.

A problem je s deficitom (i s refinanciranjem i s potrebom za daljnjim financiranjem potpore tvrtkama i građanima) u rastu kamata. Država se ove godine već dva puta refinancirala, u veljači na domaćem tržištu u iznosu od milijardu eura i to uz kamatni kupon od 1,25 posto. Za usporedbu, lani je kupon iznosio 0,5 posto. U travnju je Mnistarstvo financija na europskome tržištu kapitala izdalo desetogodišnju euroobveznicu u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura. Sredstva su iskorištena za refinanciranje obveznice koja je u svibnju stigla na naplatu.

Istina, zanimanje međunarodnih investitora i potražnja za hrvatskim javnim dugom bili su visoki, gotovo 3 milijarde eura, no prinos je bio 2,975 posto, odnosno godišnja kuponska kamatna stopa iznosila je 2,875 posto, što je gotovo tri puta skuplje nego prije godinu dana kada se Hrvatska zadužila uz svega 1,1 posto i to na 12 godina. Kako se ružne stvari prije ili kasnije s europskoga tržišta preliju i u naše dvorište, činjenica da bi se mogao početi događati (i širiti) bailout zemalja PIIGS-a (Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska...a mi smo daleko sličniji tim zemljama nego, recimo, Austriji ili Švedskoj) novome ministru, a ni nama, nikako ne ide na ruku.

Očekivanje da nam ulazak u eurozonu i Šengen budu amortizeri kamatnih, cjenovnih, energetskih i inih udaraca završit će kao i očekivanje da će nam ulazak u EU čudesno preobraziti ekonomiju i učiniti nas super konkurentnom i uređenom zemljom.

Ono što će Primorac morati hitno riješiti jest prije svega rastući deficit proračuna. Osim širenja financijske rupe zbog pandemije ona sada zjapi još više zbog inflacije, a tu je i isplata MOL-u oko 2,5 milijarde kuna. Taj će se deficit financirati, kako drukčije nego zaduženjem, a u vremenu kolapsa gotovo svih europskih obveznica i rasta premije na rizik, neće samo inflacija dosegnuti plafon.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

24. lipanj 2024 06:15