Odustajanje od državnog intervencionizma traži hrabrije političare

Kako se prošloga tjedna i dalo naslutiti iz izjava ministara, Vlada je u utorak prepolovila subvencioniranje cijena plina i struje za građane. Konkretni izračun koji je predstavila pokazuje da će od 1. studenoga građani u godinu dana izdvajati sedam posto više za struju i 9,5 posto više za potrošnju plina. Ipak, ako pitate Vladu, to ne znači da nam slijedi dodatno povećanje inflacije, koja je s kolovoških 4,1 posto ionako među najvišima u eurozoni.

Štoviše, ministar gospodarstva Ante Šušnjar u prošlotjednome razgovoru za RTL hladnokrvno je rekao kako će smanjenje subvencija djelovati – protuinflacijski.

Da su Šušnjarova očekivanja najblaže rečeno (pre)optimistična, pokazale su jesenske makroekonomske prognoze Hrvatske narodne banke (HNB), objavljene samo nekoliko dana poslije. U njima stoji da bi inflacija ove godine u prosjeku mogla biti nešto veća u odnosu na 2024. pa će stopa mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzati na 4,2 posto, s lanjskih četiri posto. Razlog: rast cijena energije i, naravno, hrane.