Odvjetnik Dalibor Valinčić, nakon što su mediji objavili da se Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) proglasio nadležnim za vođenje arbitražnog postupka u kojem Ivica Todorić tuži Republiku Hrvatsku, za Lider je rekao da ‘odluka arbitražnog suda o nadležnosti nije javno dostupna i neće biti dostupna javnosti ukoliko se stranke ne suglase s njezinom objavom‘.
Upravo zbog toga ne znamo što je točno o svojoj nadležnosti arbitražni sud odlučio, ali bez obzira na to, odluka o prihvaćanju nadležnosti ‘načelno znači da je arbitražni sud uvjeren da može nastaviti s postupkom utvrđivanja potencijalne odgovornosti Republike Hrvatske za povrede njenih obveza iz međunarodnog prava‘.
- Međutim, arbitražni sudovi mogu pitanja svoje nadležnosti podijeliti u više faza i o nekim pitanjima nadležnosti odlučivati i u kasnijoj fazi arbitražnog postupka. Stoga je moguće da arbitražni sud u ovoj arbitraži još uvijek nije razriješio apsolutno sva pitanja svoje nadležnosti i da su neka pitanja još uvijek ostavljena za raspravljanje i odlučivanje u kasnijoj fazi.
Države članice EU su učestalo u ovakvim arbitražnim postupcima protiv investitora iz drugih država EU isticale prigovore o nenadležnosti arbitražnih sudova osnovanih prema ICSID konvenciji zbog tog elementa da se cjelokupni spor odvija unutar EU. Moguće je također da je Hrvatska istaknula ovaj prigovor i da je arbitražni sud trenutnom odlukom odlučio samo o ovom prigovoru. Međutim, kao što sam već naveo, odluka za sada nije javno objavljena i nije poznat njen točan sadržaj – kaže Valinčić.
Vrlo kompleksan spor
Podsjetimo, Valinčić je odvjetnik s iskustvom u arbitražama i dobar sugovornik kada govorimo o ICSID-u jer je u svojoj karijeri na njemu zastupao MOL u postupku protiv države Hrvatske, a lani u srpnju taj je arbitražni sud i presudio u korist mađarske kompanije.
Što se pak tiče Todorića, on je u ožujku 2020. podnio tužbu protiv Hrvatske u Washingtonu, ali ne kao fizička osoba, već su to učinile njegove nizozemske tvrtke Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V. koje su zapravo bile vlasnice Agrokora.
Kako stoji u tužbi, te dvije tvrtke hrvatska vlada je svojim odlukama prisilila da prenesu kontrolu nad Agrokorom na državu te im je time nezakonito oduzeto ulaganje. A na pitanje kada se može očekivati odluka o glavnoj stvari (award), Valinčić napominje da je taj arbitražni spor vrlo kompleksan iz mnogo razloga.
- Bilo zbog činjeničnog konteksta cijelog predmeta, vrlo zanimljivih pravnih pitanja ili zbog iznosa zahtjeva koji je postavljen protiv Republike Hrvatske. Vjerujem da će raspravljanje u postupku uključivati velik broj svjedoka i eksperata, što će sigurno zahtijevati vrijeme potrebno arbitražnom sudu da raspravi sve te dokaze. Ovisno o mogućim daljnjim odlukama o svojoj nadležnosti, što sam spomenuo ranije, vjerujem da je teško očekivati konačni pravorijek (award) prije 2025. – smatra on.
Protiv pravorijeka nije moguće izjaviti žalbu jer prema ICSID konvenciji, temeljem koje je osnovan taj arbitražni sud, konačni pravorijek je moguće osporavati posebnim zahtjevom iz vrlo ograničenog broja razloga.
- Stoga, ako strana koja izgubi arbitražu ne pokrene postupak za osporavanje pravorijeka, on će postati pravomoćan i izvršan odmah nakon njegovog donošenja. Ako koja od stranaka pokrene postupak osporavanja pravorijeka, bit će osnovana posebna komisija i razmotriti prigovore protiv pravorijeka. Nakon odluke posebne komisije, koja uobičajeno bude donesena vrlo brzo, arbitražni pravorijek će se moći izvršiti – kaže Valinčić.
Vrlo dalekosežne posljedice
Pitali smo ga može li procijeniti što će se dogoditi ako presuda bude u korist Todorića, odnosno države. U slučaju da država izgubi u tom postupku, odnosno da se potvrdi da je prekršila svoje međunarodno-pravne obveze, to bi, smatra, imalo ‘vrlo dalekosežne posljedice na ugled Republike Hrvatske u međunarodnoj investicijskoj zajednici‘.
- Naravno, pitanje isplate potencijalne odštete je posebno pitanje kojim će se morati baviti Vlada RH i Ministarstvo financija, i koje bi moglo imati relativno ozbiljan utjecaj na državni budžet. Međutim, čak i ako izuzmemo pitanje moguće isplate odštete, odluka kojom bi bilo odlučeno o potencijalnoj odgovornosti Republike Hrvatske bi mogla znatno utjecati na međunarodni ugled Republike Hrvatske među investicijskom zajednicom.
Također, takva odluka bi mogla odluke nacionalnih hrvatskih sudova koje su do sada donesene u vezi s cijelim postupkom posebne uprave nad Agrokorom i u vezi s Lex Agrokorom dovesti u tenziju s obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnom pravu i prema odlukama međunarodnih sudova – kaže Valinčić.
Kao što smo naveli, u nekim medijima se spominje brojka o sedam ili osam milijardi eura odštete koju bi mogao dobiti Todorić dobije li na sudu u Washingtonu. Međutim, o tome Valinčić nije želio špekulirati rekavši samo da u ovom slučaju ‘nije moguće reći bilo što odgovorno imajući u vidu kompleksnost ovog predmeta‘.
S druge strane, kao što je rekao, zapravo još uvijek ne znamo što je to ICSID konkretno prihvatio u Todorićevoj tužbi, pitanje je hoćemo li i saznati ako se o tome ne slože stranke u postupku, pa je i zbog toga nemoguće procijeniti eventualne odštete. U svakom slučaju, kakva god bila, odluka američkog suda bit će obvezujuća za sve strane.