Vlade moraju smanjiti potrošnju i povećati poreze kako bi smanjile dug i povratile fiskalnu moć potrebnu za odgovor na buduće gospodarske šokove, upozorio je OECD, a prenio Financial Times.
OECD je objavio i da su velika gospodarstva sada ‘okrenula svoj fokus‘ u borbi protiv inflacije, a u svojoj novoj prognozi su naveli i da će pritisci na cijene nastaviti slabiti te da će se rast globalnog BDP-a stabilizirati na 3,2 posto u ovoj i sljedećoj godini.
To bi trebalo stvoriti prostor središnjim bankama za nastavak smanjenja kamatnih stopa iako bi vrijeme i tempo smanjenja trebalo ‘pažljivo procijeniti‘. Ipak, OECD je pozvao vlade da pojačaju svoje napore za obuzdavanje potrošnje i povećanje poreza kako bi se ponovno izgradile fiskalne rezerve.
– Fiskalnim pitanjima nije se pridavala dovoljna važnost u proteklih nekoliko godina – izjavio je glavni ekonomist OECD-a Álvaro Pereira ističući rastuće pritiske starenja stanovništva, klimatskih promjena te rastuće potrošnje za obranu. Dodao je i da je što prije potrebno ponovno uspostaviti fiskalnu disciplinu.
Ovakve poruke OECD-a posljedica su rastuće zabrinutosti zbog (ne)sposobnosti Francuske da smanji svoj proračunski deficit u omjeru u kojem to traži EU. Guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau izjavio je da europski ciljani deficit od tri posto BDP-a u sljedeće tri godine ‘nije realan‘, ali da bi se mogao postići u roku od pet godina.
Prinosi na francuske desetogodišnje obveznice ovog su tjedna na istoj razini kao oni u Španjolskoj jer je ministar financija Antoine Armand rekao da Pariz traži načine kako povećati poreze korporacijama i bogatima kako bi se uhvatio u koštac s ‘jednom od najgorih deficita u povijesti‘ Francuske.
Pereira je odbio komentirati situaciju u Francuskoj, ali je rekao da je ‘sigurno vrlo moguće‘ da visoke razine duga u određenim zemljama dovedu do tržišnih poremećaja.
– Zagovaramo fiskalnu disciplinu, a ne povratak štednje – poručili su iz OECD-a dodajući da mnoge zemlje trebaju reformirati mirovinske sustave te sustave socijalne skrbi istovremeno povećavajući prihode putem neizravnih poreza i poreza na imovinu te ukidajući izuzeća od poreza.
Međutim, kraj inflacijske krize još nije zajamčen, upozorio je Pereira, jer u mnogim je zemljama još uvijek potreban pad inflacije usluga kako bi se temeljna inflacija vratila na stope koje su u skladu s ciljevima središnjih banaka. Izjavio je i da postoji ‘nepovezanost‘ između smjera politike i svakodnevnog iskustva ljudi u zemljama u kojima plaće još nisu sustigle cijene hrane.
Prema novim projekcijama OECD-a, američko gospodarstvo trebalo bi porasti za 2,6 posto 2024. i 1,6 posto 2025., dok se za eurozonu očekuje rast od samo 0,7 posto ove godine i 1,3 posto 2025. godine.