Biznis i politika
StoryEditor

Oko 500 milijuna eura će umjesto u proračunu i kapitalu HNB-a završiti u dobiti domaćih podružnica stranih banaka

30. Listopad 2023.
  • Povećanje ključnih kamatnih stopa dovelo je do strelovitog porasta dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj 
  • Uvećana dobit najvećim dijelom je posljedica rasta prihoda od kamata koje HNB plaća poslovnim bankama na viškove likvidnosti koje te banke drže na računima kod HNB-a
  • Oporezivanje ovakve dobiti manje je stvar matematike i financija, a mnogo više stvar politike – i uz činjenicu da su iduće godine izbori – sve su opcije na stolu

 

Nakon objave poslovnih rezultata najveće banke, Zagrebačke, začudo, izostale su dublje analize, pa čak i uobičajena prozivanja kod objave takvo senzacionalnih brojki. Naime, Zaba je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila neto dobit od 346 milijuna eura - 139 milijuna eura ili 67,1 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje!

I to primarno od kreditiranja. Neto prihod od kamata iznosi 418 milijuna eura, što je godišnji rast od 196 milijuna eura (čak 88,3 posto) dok je neto prihod od provizija i naknada pao na 124 milijuna eura (tri milijuna eura ili 2,4 posto manje).

Kakav je širi značaj, ali i posljedice, takvog poslovnog rezultata? Karlo Vujeva sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže kako Zaba kao i druge velike banke u Hrvatskoj ove godine bilježi visoke ili rekordne profite koji ne proizlaze iz njenog temeljnog poslovanja, već iz relativno neočekivane nuspojave uvođenja eura.

- Visoka profitabilnost izravno proizlazi iz tektonskih promjena koje je monetarni sustav iskusio u posljednjem desetljeću zbog povijesnih monetarnih intervencija. Razlozi se ponešto diferenciraju između ostatka europodručja i Hrvatske kao nove članice, ali ishodi su slični. U konvencionalnim uvjetima, banke se nalaze u strukturnoj oskudici likvidnosti i posljedično moraju izlaziti na međubankovno tržište te se suočiti s tržišnim kamatnjacima.

No, danas banke raspolažu s rekordnim viškovima likvidnosti na koje se obračunava sve veća kamatna stopa središnje banke. ECB je primoran podizati kamatnu stopu u svom mandatu borbe protiv inflacije, ali prvi put u povijesti to radi u uvjetima strukturnoga viška likvidnosti. Zbog toga rast kamatnih stopa, umjesto da predstavlja rast temeljnog troška financiranja banaka, u agregatnom smislu uvjetuje čisti transfer sredstava iz javnog (od središnje banke) u privatni sektor (prema poslovnim bankama).

Pojednostavljeno, rast kamatnih stopa za stanovništvo i poduzeća općenito znači rast troškova financiranja, dok za banke to znači zaradu i na plasmane i na viškove. Pritom u Hrvatskoj to ujedno predstavlja i transfer u privatni sektor dominantno stranog vlasništva i s vremenom vjerojatni odljev kapitala iz zemlje. Grubo - oko 500 milijuna eura će umjesto u proračunu i kapitalu HNB-a završiti u dobiti domaćih podružnica stranih banaka – tumači Vujeva dodavši kako sve to ne mora nužno biti problematično u tržišnoj ekonomiji, no, poslovne banke u Hrvatskoj nisu nikada iskusile negativne kamatne stope kao u ostatku europodručja, niti ovaj rezultat proizlazi iz temeljnog poslovanja.

- Istovremeno, transmisija monetarne politike u Hrvatskoj trenutno ne funkcionira. Pritom je pošteno napomenuti da banke i dalje kreditiraju nemonetarni sektor, iako je godinama fokus na prekoračenja, nenamjenske ili stambene kredite stanovništvu, umjesto poduzećima. Međutim, kreditiranje postoji. Ono što i dalje većinom ne postoji, posebno u usporedbi s ostatkom europodručja, jest osjetnije podizanje kamatnih stopa na (oročenu) štednju.

Drugim riječima, transmisija restriktivne politike ne funkcionira kako je zamišljeno: potrošnja se kažnjava, ali štednja se ne ohrabruje. I kada sramežljivo rastu, kamatne stope na oročenu štednju su višestruko niže od kamatnih stopa ECB-a. Glavni je razlog tome nizak stupanj konkurencije na domaćem tržištu, odnosno oligopol nekolicine banaka koje imaju značajne viškove likvidnosti i ne trebaju nužno naše depozite. Očekivanje je da će manje banke ipak biti agresivnije – zaključuje  Vujeva.

Kamate na kojima se temelji snažan rast dobiti plaća HNB 

Njegov radni kolega Viktor Viljevac dodatno pojašnjava kako je sve to posve u skladu s velikim promjenama u načinu vođenja monetarne politike u eurozoni od otprilike 2015. do danas odakle proizlazi i snažan porast likvidnosti koju poslovne banke u Hrvatskoj drže na svom računu kod HNB-a.

- Ovo povećanje ključnih kamatnih stopa dovelo je i do strelovitog porasta dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj. I dok je povećanje ključnih kamatnih stopa vjerojatno bila nužna mjera borbe protiv inflacije, koja je postupno i rezultirala blagim porastom kamata depozite i (ponajviše) kredite u Hrvatskoj, s pravom se može sumnjati u opravdanost i pravednost enormnog porasta dobiti koje su zabilježile Zagrebačka i ostale poslovne banke u Hrvatskoj.

Ova je uvećana dobit najvećim dijelom posljedica rasta prihoda od kamata koje HNB plaća poslovnim bankama na viškove likvidnosti koje te banke drže na računima kod HNB-a. S obzirom na trenutačno uređenje monetarnog sustava u eurozoni, plaćanje ovih kamata bilo je nužno kako bi se ostvario porast kamatnih stopa koje poslovne banke nude i naplaćuju kućanstvima i poduzećima – tumači Viljevac.

Kako je dobar dio poduzeća zakočio investicije, jer ne zna hoće li država opet porezno dodatno posegnuti u njihove džepove kroz tzv. porez na ekstradobit, nije nelogično pitati treba li ovakve rezultate ‘kazniti‘?

Viljevac kaže kako ne postoji dobar razlog zašto se ovaj porast dobiti ne bi oporezivao novim porezom na ekstraprofit. Taj se porast dobiti najvećim dijelom temelji na kamatama koje HNB plaća poslovnim bankama, a koje su nusproizvod borbe protiv inflacije. Dobit poslovnih banaka nije rasla na temelju velikih investicija, inovacija, preuzimanja rizika, uvođenja nove tehnologije, snažnijeg kreditiranja poduzeća i kućanstava ili napornog rada zaposlenika u poslovnim bankama.

- U javnosti su se pojavili  simplificirani protuargumenti porezu na ekstraprofit banaka koji se svode na ideju da je svako uplitanje države u poslovanje privatnog sektora loše. I dok u mnogo slučajeva uplitanje države stvarno može učiniti više štete nego koristi, ovo nije takav slučaj. Kamate na kojima se temelji snažan rast dobiti poslovnim bankama plaća HNB (država), to jest nije riječ o prihodima koji su ostvareni na tržištu u okviru redovnog poslovanja s kućanstvima i poduzećima.

Te su kamate isključivi nusproizvod sadašnjeg načina funkcioniranja monetarne politike u eurozoni u kontekstu borbe protiv inflacije. Povrh toga, poslovno je bankarstvo iznimno  regulirano od strane države i isprepleteno s njom, od čega poslovne banke često imaju velike koristi. Dokaze za te tvrdnje vidimo u tome što ESB ima utjecaja na kamatne stope koje poslovne banke nude i naplaćuju svojim klijentima, kao i činjenici da upravo HNB isplaćuje te kamate poslovnim bankama – kategoričan je Viljevac.

No, jedan politički ekonomist podsjeća na to da se zamjenica guvernera u kolumni u Nacionalu zauzela protiv poreza na ekstra profit banaka. - Rekao bih da je to priznanje da banke za ovaj ishod nisu ništa krive, slijedile su politiku HNB-a i smatraju da nije u redu da za to budu kažnjene. Guverner Vujčić je godinama odgovornost za viškove likvidnosti prebacivao na poslovni sektor. No, na kraju, zbog socijalne i političke situacije, utjecaja aktivističkih skupina i nadolazećih izbora, ishod cijele priče bit će politički, što je također uobičajena praksa kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Jedino se kod političkih ishoda, budući da ovise o pregovaračima, njihovoj snazi, interesima i okolnostima u kojima su se zatekli, nikada ne zna koji će konačni ishod biti – zaključuje sugovornik dodajući kako je ovakav rasplet samo neupućenima iznenađenje.

– Toliki višak likvidnosti u Hrvatskoj posljedica je politike HNB-a. Guverner Vujčić često je tvrdio da krediti ne potiču rast nego ga slijede. U odnosu na razdoblje iz 2009./2010. krediti banaka i stanovništvu i firmama su drastično pali, to se zvalo razduživanje, samo da se stabilnost bankovnoga sustava učvrsti bez ikakvog rizika i bez najmanje napukline.

Bivši viceguverner Damir Odak u svojoj je knjizi napisao da je platni promet, a ne kreditiranje primarni posao banaka. Pokušao je, dakle, toj pragmatičnoj politici dati doktrinarno teorijsko uporište. Stvar je u tome da banke kao i svi biznisi moraju ponekad i u nekim poslovima i gubiti, inače nisu biznis nego administracija. Kao i obično kada se provodi neka politika pojave se nenamjeravane posljedice, a to je u ovom slučaju bila inflacija i pokušaj njezina ograničavanja podizanjem kamatnih stopa – zaključuje naš sugovornik.

Operezivanje banaka politička odluka

Vujeva dodaje kako posao banaka nužno uključuje i platni promet i kreditiranje i posredničku ulogu između štediša i dužnika. No, duboko usađena ideja da banke dužnicima doslovno plasiraju sredstva štediša pogrešna je.

- Banke kroz kreditiranje kreiraju novu kupovnu moć i ekspandiraju svoju bilancu, a pri tome se u normalnim uvjetima i bore za depozite građana i poduzeća (u pasivi svoje bilance) kako bi privukle centralno-bankarsku likvidnost od drugih banaka (u aktivu svoje bilance). No, odavno ne živimo u normalnim (ekonomskim) vremenima. U tom kontekstu, mogućnost uvođenja poreza ne zvuči odbojno kao nekada, ali je svakako potreban velik oprez što je pokazao primjer Italije.

Naravno, jedino što u hrvatskoj ekonomiji još donekle ostaje u manevarskome prostoru lokalnih nositelja ekonomske politike jest fiskalna politika, stoga je logično da konstruktivni prijedlozi dolaze s te strane. To posebno uključuje najavljenu mogućnost refinanciranja dijela državnoga duga kroz trezorce ponuđene stanovništvu. Monetarna politika ostaje eksplicitno nadležna za banke, financijske i cjenovne stabilnosti, no što će odlučiti Frankfurt, odnosno ECB sada je izvan naše lokalne jurisdikcije i utjecaja. U međuvremenu, transferi od HNB-a prema bankama će se vjerojatno nastaviti - analizira Vujeva.

Viljevac je a priori za oporezivanje ekstra dobiti. - Teško je argumentirati zašto bi za hrvatsko gospodarstvo u cjelini bilo bolje da poslovne banke kao što je Zagrebačka banka ovaj porast dobiti, koja je i prije povećanja bila na pristojnim razinama, isplate inozemnim dioničarima, ako je alternativa tome da novac završi u državnome proračunu.

Ovo je pogotovo teško uzevši u obzir širi kontekst zabilježenog pada životnog standarda stanovništva zbog inflacije i porasta kamatnih stopa. Bilo bi poželjno vidjeti i veće zanimanje nositelja monetarne i fiskalne vlasti za uvođenjem ovog poreza, posebno zato što je ta dobit jedna od posljedica odricanja od monetarnoga suvereniteta i prepuštanja monetarne politike ESB-u, što očito ima svoju cijenu – kategoričan je Viljevac.

Kako je oporezivanje ovakve dobiti manje stvar matematike i financija, a mnogo više stvar politike – i uz činjenicu da su iduće godine izbori – sve su opcije na stolu. Možda se odabere ona talijanska. Naime, kako upućuje naš sugovornik, Unicredit je na pragu dogovora s državom da mu ne odreže porez na ekstraprofit nego bi se banka obvezalla dio dobiti izdvojiti u rezerve. A te bi se rezerve vrlo lako mogle utrošiti u kupnju državnih papira, pa su svi siti, a koza cijela.

 

22. studeni 2024 10:50