Opet se iščekuje dizanje granice zaduženja prve ekonomije svijeta ne bi li se izbjegla globalna kriza

Javni dug Sjedinjenih Američkih Država dosegnuo je prošli tjedan 31,7 bilijuna dolara, što je gotovo 1,4 bilijuna više nego prošle godine. Rekordi se obaraju iz godine u godinu i upravo kad smo pomislili da je najgore stiglo i da će se američka ekonomija sunovratiti, Kongres iz godine u godinu podrži Bijelu kuću i povisi razinu ograničenja duga – i zapravo se ne dogodi ništa. Međutim, ove je godine situacija u najmanju ruku izazovnija. SAD opet možda neće moći plaćati svoje račune i isplaćivati plaće javnim službama, ali ni ovaj put nećemo gledati apokaliptičan scenarij, barem ne još, jer je američko Ministarstvo financija potegnulo niz računovodstvenih manevara kako bi država nastavila funkcionirati bez ikakvih turbulencija.

I nastavit će tako barem do lipnja. Naime, američka ministrica financija i glavna rizničarka​ Janet Yellen ‘kupila‘ je demokratima pola godine i dala svojim stranačkim kolegama vremena da na svoju stranu pridobiju republikance u Kongresu, tijelu koje novo povećanje limita treba i službeno potvrditi. Republikanci, očekivano, na takvu ‘trgovinu‘ neće pristati ne ostvare li neke svoje političke ciljeve, a to znači da potpora neće biti jeftina, ni u pravom ni u prenesenom značenju. Za početak traže da se barem smanje proračunska izdvajanja.

Što se traži zauzvrat

Ne uspiju li demokrati većinski republikanski Kongres uvjeriti da su u stanju držati monetarnu politiku pod kontrolom i ne pristanu li na njihove protuuvjete, SAD bi se mogao naći na teškom ispitu ponajprije prema svojim državljanima, koji traže redovite savezne plaće i očekuju da svoje obveze, ako oni moraju plaćati poreze, podmiruje i službeni Washington. Ako se te obveze ne budu podmirivale, cijenu neće platiti samo SAD i njegovi građani nego i ostatak svijeta koji bi Amerika mogla povući u krizu. I to megakrizu!

– Kongres to mora učiniti, mora nas poduprijeti – zavapila je Yellen u nedavnom intervjuu danom Associated Pressu.

Uvjerena je, dodala je, da će Kongres na kraju glasovati za podizanje ograničenja američkog duga, a prema njezinu su mišljenju zahtjevi republikanaca u Zastupničkom domu za smanjenje proračunske potrošnje u zamjenu za potporu povećanju limita duga ‘vrlo neodgovorna stvar‘ koja riskira izazvati ‘samonametnutu katastrofu‘ za globalnu ekonomiju.

– Posumnjaju li tržišta kapitala da je Amerika nesposobna plaćati svoje račune, mogla bi postati itekako sumnjičava – znakovito je poručila Yellen u intervjuu, izbjegavajući riječ ‘bankrot‘.

A na upit je li razgovarala s američkim zastupnikom Kevinom McCarthyjem, novoizabranim republikanskim predsjednikom Zastupničkog doma u Kongresu, odgovorila je niječno. Naime, McCarthy tek treba precizirati što zapravo republikanci hoće, odnosno koliko i kakvo smanjenje proračuna očekuju. Od službenih komentara moglo se samo čuti njegovo upozorenje u rukavicama kako bi ‘savezna vlada trebala krenula zdravijim financijskim putom‘. Što vjerojatno znači da ni oni sami ne znaju čime bi i kako trgovali.

Mogući scenariji

Američki predsjednik Joe Biden nije pak o dugu govorio u rukavicama. Objasnio je vrlo precizno da ‘rizici produljenog zastoja u plaćanju mogu izazvati duboku recesiju koja bi opasno odjeknula u cijelom svijetu ako se izgubi vjera u kreditne sposobnosti američke vlade‘. Bijela kuća poručila je kako se ‘veseli‘ susretu sa McCarthyjem u kojem će otvoriti niz tema, no zasad bez konkretnih detalja kada bi se i pod kojim okolnostima trebao održati taj sastanak.

Američki i svjetski makroekonomski i drugi stručnjaci odmah su objasnili kakav bi scenarij bio da se ta ‘vjera‘ izgubi: slom financijskih tržišta, masovna otpuštanja u mnogim američkim kompanijama, gospodarski pad u najvećemu svjetskom gospodarstvu koji bi, a to mnoge najviše zabrinjava i žulja, ugrozio američko mjesto u globalnoj geopolitici.

Drugi pak podsjećaju na to da situacija nije ni tako crna kakvom se čini. Naime, republikanci imaju samo 222 mjesta u Zastupničkom domu Kongresa od 435 članova i gotovo su svi potrebni za postizanje 218 glasova nužnih za odobravanje većine zakona, posebice za povećanje duga. Pa samo je za odabir kalifornijskog zastupnika Kevina McCarthyja za predsjednika Zastupničkog doma bilo potrebno čak 15 glasačkih postupaka. Senat je i dalje demokratski i postoje izgledi, mali, ali realni, da se cijela stvar riješi u toj instituciji i da je Kongres samo potvrdi.

Komu oduzeti

Osim toga, republikance zabrinjava to što svi u stranci nemaju jednaka stajališta o tome kakve proračunske prioritete žele: ono što je važno jednoj struji, nije drugoj, i teško će postići konsenzus o tome koja savezna izdvajanja treba poduprijeti, a koja smanjiti ili posve ukinuti. Dio republikanaca već je​ naveo gdje ne daju da se reže i tu nije bilo iznenađenja.

– Oružane snage su prioritet, to ne diramo – poručilo je najkonzervativnije krilo stranke.

Sasvim je sigurno da će se pregovarati o reformi za produljenje solventnosti saveznih programa kao što su Medicare i Social Security, što je republikancima oduvijek svojevrsni trn u oku.

– Jasno je tko će platiti najveću cijenu duga. Povećavaju se troškovi kućanstava, rastu kamate, a bude li još rezova u socijalnoj politici i Medicareu, američka obitelj prva će nastradati – počeli su već lobirati demokrati po američkim medijima.

Inače, demokrati su svjesni da im slijede pregovori o novoj, višoj granici duga radi izbjegavanja gospodarske katastrofe. Nije to novina ni za jednu političku stranu. I bivši predsjednik Donald Trump pristao je na velika diskrecijska povećanja potrošnje 2019. kako bi podignuo gornju granicu duga, kao i bivši predsjednik Barack Obama koji je s republikanskom većinom u Zastupničkom domu 2011. pregovarao o proširenju ovlasti za zaduživanje zemlje.

Premda se čini da vremena ima napretek, tih nekoliko mjeseci bit će velik test i za američku demokraciju, ali i za otpornost njihove ekonomije. Dogodi li se najgore, cijeli će se svijet suočiti s tim istim izazovom, a veliko je pitanje tko će na njemu pasti, a tko biti najbolji student.