Biznis i politika
StoryEditor

Optužili Norvešku za ratno profiterstvo

16. Rujan 2022.

Norveška je u kolovozu ostvarila trgovinski višak u robnoj razmjeni sa svijetom od rekordnih 197,7 milijardi norveških kruna (19,54 milijarde dolara) zahvaljujući prije svega skoku cijena plina, pokazale su službene statistike dok je Reuters pisao kako se s dnevnom proizvodnjom od oko četiri milijuna barela ekvivalenta nafte, gotovo jednako podijeljenih između nafte i plina, Norveška svrstala među dobitnike u okruženju snažnog rasta cijena energenata na globalnim tržištima.

Izvoz je bio gotovo dva i pol puta veći, dosegnuvši 287,8 milijardi kruna. Na mjesečnoj razini porastao je za četvrtinu, a rast izvoza uglavnom je bio potaknut skokom isporuka prirodnog plina, koje su u vrijednosti 176,4 milijarde kruna činile 61 posto ukupnog izvoza i bile četiri i pol puta veće nego u istom prošlogodišnjem mjesecu dok su u odnosu na srpanj porasle za 37,3 posto.

Norveška je tako nakon znatno smanjenih isporuka iz Rusije postala najveći opskrbljivač Europe plinom iz cjevovoda.

Zbog svega toga je zastupnik norveške oporbene stranke Rasmus Hansson poslao oštru poruku za vladu svoje zemlje u kojoj je rekao kako rat u Ukrajini nije pošten razlog za traženje viših cijena plina.

Vlada lijevog centra te nordijske države – sastavljena od Socijaldemokrata i Stranke centra – kaže da Norvešku ne treba kriviti za tržišne sile izvan njezine kontrole. Ali Hansson, bivši čelnik norveške Zelene stranke, ne prihvaća taj vladin argument.

Nazvao je 'moralno pogrešnim' profitirati na porastu cijena prvenstveno potaknutom ratom i ustvrdio da Norveška također riskira narušavanje odnosa s ključnim europskim trgovinskim partnerima prisiljavajući ih da plaćaju tako visoke cijene plina.

Fond solidarnosti za obnovu Ukrajine

- Mislim da je Norveška kratkovidna i previše sebična. Imamo iznenadnu dobit koja je vrlo velika, ali pitanje je pripada li taj novac nama, sve dok je najočitiji razlog tog povećanja cijena i tog dodatnog prihoda katastrofa koja je zadesila ukrajinski narod –rekao je Hansson.

Hansson želi da dodatni novac ide u fond solidarnosti koji bi se koristio za obnovu Ukrajine nakon rata. Rekao je da bi stručnjaci trebali odrediti što bi se trebalo smatrati 'normalnom' cijenom plina, a sve iznad toga treba smatrati ratnim profitom.

Iako njegove ideje nisu baš dobro sjele Vladi i drugim oporbenim strankama, u drugim dijelovima Europe njegov argument počinje dobivati na snazi.

Norveška bi trebala podijeliti 'ogromnu' dobit koju je ostvarila kao rezultat viših cijena nafte i plina, posebno s Ukrajinom, rekao je ranije ove godine poljski premijer Mateusz Morawiecki. Tresea Ribera, španjolska ministrica za ekološku tranziciju, nedavno je cijene koje se plaćaju Norveškoj za plin nazvala 'uznemirujućima'.

No, čini se da ogroman priljev novca kao ni povećanje cijena plina ne zabrinjavaju Norvežane. Vlada je najavila da će izdvojiti oko milijardu eura za program koji plaća 90 posto računa za električnu energiju kućanstvima kada veleprodajne cijene porastu iznad propisanih razina, a s razinom nezaposlenosti od samo tri posto i cijenama koje još uvijek ne rastu na norveškim ulicama energetska kriza još uvijek izgleda miljama daleko.

29. rujan 2022 15:18