Osam banaka platit će 1,7 milijardi eura kazne za kršenja pravila

Osam međunarodnih financijskih institucija kažnjeno je sa 1,7 milijardi eura danas odlukom Europske komisije zbog kartelskog ponašanja na tržištima financijskih derivata, odnosno namještanja referetnih kamatnih stopa za međubankovno posuđivanje.

Riječ je o prvim kaznama financijskom sektoru u EU od izbijanja krize 2008. Iznos, iako visok, mogao je biti i viši, no banke su uspjele smanjiti konačnu 'štetu' zahvaljujući dobrovoljnoj nagodbi s Komisijom. Četiri banke udružile su se nezakonito u poslovanju derivatima kamatnih stopa (interest rate derivatives) denominiranima u eurima, dok je šest njih sudjelovalo u različitim aranžmanima u kartelskom poslovanju s derivatima kamatnih stopa u japanskim jenima. Slijedom saznanja u ovim slučajevima, istrage se nastavljaju protiv Credit Agricole, HSBC-a, JP Morgana i ICAP-a koji neće sudjelovati u nagodbama.

U prvom slučaju Barclays, Deutsche Bank, RBS i Societe Generale dogovarale su u periodu od 2005. do 2008. referentnu kamatnu stopu EURIBOR, ali i strategije trgovanja i određivanja cijene. Najbolje je prošao Barclays koji je kao svojevrsni 'pokajnik' dobio imunitet i izbjegao plaćanje kazne, dok su preostale tri banke dobile popuste zbog pristanka na suradnju i dodatnih deset posto popusta zbog prihvaćanja nagodbe.  

Što se derivata u jenima tiče, Komisija je otkrila sedam slučajeva bilateralnog kršenja pravila u trajanjima od jednog do deset mjeseci u razdoblju od 2007. do 2010. Osim istovjetnog 'konzultiranja' oko visine kamatne stope koju će banke prijaviti za izračun referentne stope, pojedini trgovci u bankama su razmjenjivali informacije o budućem tijeku prijava stopa za LIBOR i druge osjetljive komercijalne podatke. S prstima u pekmezu ulovljeni su UBS, RBS, Deutsche Bank, Citigroup i JP Morgan, dok je brokeraža RP Martin omogućila kršenje pravila korištenjem svojih kontakata s bankama članicama JPY LIBOR panela koje nisu same bile upletene u protuzakonite radnje. Komisija u ovom slučaju nastavlja standardnu istragu protiv brokeraže ICAP. Imunitet su za ova kršenja dobili UBS i Citigroup zbog odavanja sudionika kartela, a redukcija kazne primijenjena je na Citigroup, RBS, Deutsche Bank i RP Martin koje su isto dobile i diskont od dodatnih deset posto zbog dobrovoljne nagodbe.

Deutsche Bank će zbog prekršaja u prvom slučaju platiti 465 milijuna eura kazne (nakon 30 posto redukcije kazne), Societe Generale 445 (pet posto) i RBS 131 (50 posto). Da Barclays nije otkrio Komisiji postojanje kartela, šutnja bi ga koštala oko 690 milijuna eura. Zbog namještanja LIBOR-a, pak, RBS će platiti 260 milijuna eura (25 posto), Deutsche Bank 259 (35 posto u jednom slučaju dogovaranja, 30 u drugom), JP Morgan 79, a Citigroup 70 (35, 100, 40 posto). Brokeraža RP Martin izvukla se sa samo 247 tisuća eura kazne zbog posrednog sudjelovanja u protuzakonitim aktivnostima (25 posto). UBS je imao 2,5 milijarde razloga za 'pjevanje', toliko bi naime, platio da nije odlučio prokazati postojanje kartela Komisiji.

Spomenuti derivati koriste se kao zaštita od fluktuacija kamatnih stopa, a svoju vrijednost temelje na kretanju referentne kamatne stope za međubankarsko posuđivanje poput LIBOR-a, košarice valuta, ili EURIBOR-a, u eurima. Do dnevnog izračuna stope dolazi se na temelju pojedinačnih stopa koje prijavljuju određene banke, članice panela za neku od referentnih stopa. Slijedom toga banke bi se trebale međusobno natjecati u trgovini tim derivatima, ali su odlučile da je isplativije jednostavno se dogovoriti. Tema referentnih kamatnih stopa već je duže vrijeme predmet skandala proizašlih iz spoznaje da su banke spomenute stope nerijetko namještale, pa je malo tko ostao iznenađen odlukom Komisije.