Samo pet posto poduzeća u Hrvatskoj redovito educira zaposlenike o umjetnoj inteligenciji (AI), a 20 posto ponekad, pokazalo je istraživanje provedeno u 342 hrvatske tvrtke, predstavljeno u utorak na HGK-ovoj konferenciji Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
- Većina poduzetnika smatra umjetnu inteligenciju kao nešto važno, ali još uvijek je nisu krenuli aktivno koristiti u poslovanju - rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Naime, prema rezultatima istraživanja, umjetnu inteligenciju važnom smatra čak 92 posto poduzeća, no gotovo dvije trećine nema razvijenu strategiju primjene AI-ja u poslovanju.
Stoga se poduzetnici o primjeni umjetne inteligencije u poslovanju trebaju educirati, pa će HGK u ožujku iduće godine pokrenuti AI Akademiju, najavio je Radoš.
- Kroz edukaciju ćemo doprinijeti tome da se alati umjetne inteligencije više primjenjuju, kako bi se zadržala razina konkurentnosti hrvatskog gospodarstva - poručio je Radoš, koji očekuje velik odaziv na edukaciju.
Istraživanje o primjeni umjetne inteligencije u hrvatskim tvrtkama je provedeno po prvi puta, pri čemu oko 70 posto sudionika istraživanja čine srednja i velika poduzeća, a mali postotak poduzeća koja redovno educiraju zaposlene o AI-ju Radoš tumači upravo nedostatkom mjesta gdje te edukacije provoditi.
Istraživanje je pokazalo i da 50 posto velikih poduzeća primjenjuje neke od alata umjetne inteligencije, a najviše je primjenjuju u automatizaciji poslovnih procesa.
Tu je i podatak da čak 75 posto ispitanika identificira nedostatak znanja i vještina kao glavni izazov u primjeni AI-ja, dok se 62 posto ispitanika ne boji gubitka radnog mjesta zbog umjetne inteligencije, no strah se povećava što je niža pozicija zaposlenika u poduzeću.
Samo osam posto europskih tvrtki koristi AI
Predsjednica izvršnog odbora udruženja DigitalEurope Hillary Mine izjavila je da samo osam posto europskih tvrtki koristi AI, što je daleko od cilja Europske komisije od 75 posto do 2030. godine.
Rekla je da postoje velike prilike za poslovanje i društvo uz umjetnu inteligenciju, koja po njoj mijenja poslove na način da ljudima ostavlja više vremena i prostora za kreativne i intelektualne procese, dok ona odrađuje onaj ‘teži‘ dio.
U kontekstu nadolazeće regulative EU AI Act, Mine je poručila da je potreban fleksibilan i logičan regulatorni okvir koji ne sputava tvrtke, već im pomaže.
IT industrija i dalje raste, no sporije no lani
Predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić istaknuo je da je 2022. godina bila izuzetno uspješna za hrvatski IT sektor. Iznijevši podatke iz cjelovite analize IT sektora za prošlu godinu, rekao je da je promet sektora u prosjeku rastao za 25 posto, uz kontinuirani rast broja poduzeća u sektoru, kao i broja zaposlenih.
- Rast je nastavljen i u ovoj godini, no nešto je sporiji nego lani, prvenstveno zbog pada potražnje na inozemnim tržištima - izjavio je Jukić.
Napomenuo je i da je u Hrvatskoj trenutno u fazi donošenje zakona o kibernetičkoj sigurnosti kojim se usvaja i europska NIS2 direktiva, čime će se odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti proširiti na daleko veći broj tvrtki, no i otvoriti dodatan prostor za rast IT industrije.
Dujmović: U Hrvatskoj uvijek čekamo da netko drugi nešto primijeni
Predsjednik uprave Spana Nikola Dujmović je napomenuo da ta hrvatska IT grupacija ima tvrtku BonsAI, specijaliziranu za umjetnu inteligenciju i koja dosta radi u inozemstvu.
No generativna umjetna inteligencija koja je ‘prijelomni trenutak‘ doživjela kad je OpenAI lansirao model ChatGPT, bit će ‘nezaobilazan dio svega‘, ocijenio je Dujmović, koji je potvrdio da IT industrija u ovoj godini raste sporije, pri čemu su se ulaganja ‘primjetno smanjila‘.
Dujmović je rekao da u Hrvatskoj postoje kvalitetne i uspješne tvrtke koje mogu povesti u smjeru trenutnih trendova, no smatra i da je općenito hrvatsko društvo vlastitim odabirom ‘konzervativnije i sporije‘, pa se tako uvijek čeka da netko drugi nešto primjeni, da bi ga mi nevoljko slijedili.
- Taj naš odabir kod naroda, društva i nacije da budemo nazadni je vjerojatno i posljedica školstva", dodao je.
Dujmović je bio kritičan odgovarajući i na pitanje novinarke o očekivanjima u 2024. godini, postavljeno i u kontekstu nastavka porezne reforme.
- Kad su porezne reforme u Hrvatskoj poticale gospodarstvo? Nikad - izjavio je Dujmović.
Rekao je da je prošla poslovna godina bila jedna od najboljih za kompaniju, no i ustvrdio da su zato ‘odmah dobili poreznu inspekciju, koja nam još dan-danas traje, 10 mjeseci, i koja pokušava nešto iskopati‘.