Stanovi, zemljišta i poslovni prostori ulaze u gradski fond, no s njima prelaze i dugovi pokojnika, što opterećuje proračun
Prema podacima Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2024. godine, Grad Zagreb zaprimio je 69 pravomoćnih sudskih rješenja o nasljeđivanju. Na temelju tih rješenja u gradski portfelj unesene su 153 nekretnine – 72 zemljišta, 7 poslovnih prostora i garaža te 74 stana.
Prazni stanovi, napuštene garaže i zemljišta koja stoje neiskorištena, tj. nekretnine iza ljudi koji više nemaju nasljednika. U Zagrebu, gradu s gotovo milijun stanovnika, taj scenarij nije rijedak. Kada netko umre, a nasljednika nema ili ga se ne može pronaći, njegova imovina prelazi u vlasništvo Grada. Takve nekretnine nazivaju se ošasna imovina.
Takva imovina, primjerice kuća ili zemljište, automatski prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave (općine ili grada), koja to nasljedstvo ne može odbiti. Ujedno, općina ili grad odgovaraju i za dugove pokojnika, ali samo do vrijednosti preuzete imovine. Vjerovnici mogu svoje tražbine prisilno ostvarivati isključivo na stvarima i pravima iz ošasne imovine.
Ako dođe do spora, lokalna samouprava mora dokazati da prije ovrhe nije raspolagala tom imovinom; u suprotnom bi mogla odgovarati cijelom svojom imovinom, što bi značilo da bi vjerovnici dugove pokojnika mogli naplatiti i s računa općine ili grada, prenosi eMedjimurje.hr.
Važno je napomenuti da se i kasnije pronađeni nasljednik ne odriče svog prava te može zatražiti povrat ostavine. U praksi se često događa da postoje nasljednici, no oni se odreknu nasljedstva zbog velikih dugova ostavitelja. Tada imovina, zajedno s obvezama, prelazi na lokalnu samoupravu koja nema mogućnost odbijanja.
Najčešći slučajevi povezani su s dugovanjima prema ustanovama socijalne skrbi ili domovima za starije, gdje je pokojnik boravio, kao i s kreditnim zaduženjima kod banaka ili kreditnih društava, obično uz hipoteku i visoke kamate. Takva nasljeđa lokalnim samoupravama uglavnom stvaraju probleme, jer moraju prihvatiti i dugove, dok su rijetki slučajevi kada imovina dođe neopterećena i korisna.
Primjer mogućeg rješenja nalazi se u susjednoj Sloveniji, koja je još 2008. u svoj pravni sustav uvela institut stečaja nad ostavinom. Postupak pokreću isključivo vjerovnici pokojnika, a ako to ne učine, imovina prelazi u vlasništvo Republike Slovenije, pri čemu država ne snosi odgovornost za dugove ostavitelja. Na taj je način zakonodavac teret naplate prebacio isključivo na vjerovnike, dok je država oslobođena obveze pokrivanja pokojnikovih dugovanja, prenosi eMedjimurje.hr.
Primjenom sličnog modela u Hrvatskoj smanjilo bi se opterećenje proračuna općina i gradova, jer bi se lokalne jedinice oslobodile odgovornosti za dugove ostavitelja, a ujedno bi i lokalni službenici bili pošteđeni dodatnih obaveza vezanih uz upravljanje ošasnom imovinom opterećenom dugovima.
Ošasna imovina za Grad Zagreb predstavlja i priliku i izazov. Zemljišta i poslovni prostori često ulaze u planove urbanističkog razvoja ili se stavljaju na tržište putem natječaja, dok stanovi mogu postati dio gradskog stambenog fonda. Na taj način Grad može pružiti socijalno stanovanje, službene stanove ili koristiti nekretnine za druge potrebe zajednice.
Međutim, mnoge od tih nekretnina zahtijevaju ulaganja – od adaptacije i obnove do rješavanja imovinsko-pravnih pitanja. Zbog toga neke nekretnine godinama stoje prazne, čekajući svoju priliku da postanu funkcionalni dio gradske infrastrukture. Ulazak ošasne imovine u gradski portfelj može imati i značajan financijski učinak. Nekretnine se mogu iznajmiti, dati u koncesiju ili prodati, što dugoročno povećava gradske prihode.
