Boris Huzjan još je 13. lipnja prošle godine pustio duha iz boce. Svojim potpisom na novi kolektivni ugovor u Hrvatskim autocestama kojim se uvodi indeksacija plaća u skladu s inflacijom HAC-ov direktor pokrenuo je zbivanja koja kulminiraju ovih dana. Veće plaće traže baš svi u državnom i javnom sektoru – od radnika koji odvoze otpad u najvećim gradovima do liječnika i sudaca. Središnja i lokalna država uglavnom prihvaćaju zahtjeve. ‘Može se – ima se‘. Inflacija je, naime, dobro pogonsko gorivo za proračune.
Naravno, u doba dvoznamenkaste inflacije svaka je plaća premala. No, popustljivost Vlade s pogledom na izbornu 2024. supergodinu samo potpiruje inflatornu spiralu. Koliko god nas uvjeravaju da je sve pod kontrolom te da rast cijena jenjava (sad je 10,7 posto na godišnjoj razini), čvršći nastup prema zaposlenicima ubrzao bi usporavanje inflacije.
Uostalom, plaće u državnom i javnom sektoru u protekle su tri godine rasle brže nego kod privatnih poduzetnika, a čak su i prestigle inflaciju. To je vidljivo u statističkim podacima. U javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju prosječna plaća u 2022. bila je 19,9 posto veća nego tri godine ranije (prije korone). Plaće u obrazovanju u tom su razdoblju rasle 20,7 posto, a u zdravstvu (sa socijalnom skrbi) čak 24,5 posto. Za to vrijeme prosječna plaća u Hrvatskoj rasla je 18,7 posto, u skladu s rastom cijena od 18,4 posto. No, kad se izuzmu tri pretežno državna sektora, prosječna plaća u ostatku Hrvatske, odnosno u privatnom sektoru, rasla je 17,7 posto. Suci sad traže povišicu od 80 posto. Krčki sudac Anton Hlača već je odgodio jednu raspravu ‘zbog stanja zlovolje‘ uzrokovanog malom plaćom.
S pretpostavljenim prihvaćanjem zahtjeva liječnika i sudaca ta će razlika biti sve veća. A u sjeni ovih tekućih zbivanja, i parcijalnih pregovora s nizom sindikata, napokon se priprema novi model plaća koji bi omogućio ujednačen pristup plaćama u državnom i javnom sektoru. Za to je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena prava sitnica nepovratnih sredstava iz EU-a od 16,7 milijuna eura.
Saga o povišicama u državnom i javnom sektoru
31. listopada 2022.
Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava: povećanje za šest posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja iduće godine. Božićnica i regres za 2023. povećani su s 1500 na 1750 kuna, dar za djecu sa 600 na 754 kune. Zakazan je i početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće, najkasnije u trećem tjednu rujna 2023. godine.
23. – 26. siječnja 2023.
Prekinut je rad u zagrebačkoj Čistoći, koja četiri dana nije odvozila otpad. Taj nezakoniti štrajk nije imao posljedice za štrajkače, odnosno prosvjednike, nego za blagajnu Zagrebačkog holdinga. Gradonačelnik Tomislav Tomašević prihvatio je praktički sve zahtjeve, među kojima je i povećanje osnovice od 12 posto.
24. siječnja 2023.
Ministarstvo obrane podiglo je naknadu ročnicima koji su na 40-dnevnome dobrovoljnom vojnom osposobljavanju s 398 eura na 700 eura (neto) na mjesec.
2. ožujka 2023.
Vlada je do pet posto podignula koeficijente za izračun plaća za najslabije plaćena radna mjesta u državnom i javnom sektoru.
6. ožujka 2023.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika nije zadovoljan i traži da najmanji koeficijent bude 1,00. To bi za radno mjesto najnižega koeficijenta (0,631) bilo dodatno povećanje od 58,5 posto.
18. ožujka 2023.
Nezadovoljstvo liječnika kulminiralo je prosvjedom pred Vladom, na kojem je sudjelovalo oko 3000 ljudi. Pet krovnih liječničkih udruga nije zadovoljno tzv. reformom zdravstva u režiji ministra Vilija Beroša, ali traže i donošenje posebnoga ‘liječničkog zakona‘ s ugrađenim znatnim povećanjem osnovne plaće za sve liječnike i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto. Počele su prijetnje štrajkom.
31. ožujka 2023.
Udruga hrvatskih sudaca zatražila je povećanje plaća s indeksacijom. Suci smatraju da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, odnosno 3000 eura, pa tako traže povećanje od 80 posto, i to s isplatom do 1. lipnja, a cjeloviti zakon traže do 1. listopada. Ako se to ne ostvari, najavili su prosvjed na Markovu trgu i priprijetili da će prvostupanjski suci raditi samo na hitnim predmetima te da drugostupanjski suci neće otpremati odluke.
5. travnja 2023.
Štrajk u splitskoj Čistoći trajao je od rana jutra do podneva, kad je s gradonačelnikom Ivicom Puljkom dogovoren stalni dodatak od sto eura bruto na plaću (traženo je 132 eura) te povećanje koeficijenata od pet do šest posto za najniže plaćena radna mjesta.
11. travnja 2023.
Premijer Andej Plenković napokon se sastao s predstavnicima liječnika, koji su ustvrdili da su njihova četiri presudna zahtjeva usvojena: definirani rok za nove koeficijente, vremensko-kadrovski normativi, pokretanje revizije robovlasničkih ugovora i donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika.
14. travnja 2023.
Sindikati zatražili isplatu uskrsnica od 100 eura svim zaposlenima u javnim službama, a od 200 eura za članove sindikata.
17. travnja 2023.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić dodatno je pritisnuo ministra pravosuđa Ivana Malenicu zbog plaća, ali je konstatirao da ‘štrajka ne bi trebalo biti ‘dok traju konzultacije‘.
17. travnja 2023.
Samostalni sindikat zdravstva i Hrvatski sindikat medicinskih sestara poručili su da su spremni na prosvjede i štrajk ako se, nakon liječnika, i ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u javnozdravstvenom sustavu ne povećaju plaće za 10 posto.
19. travnja 2023.
Nakon sastanka radne skupine za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika država je ostala na ponudi povišenje najniže sudačke plaće s 1670 eura na 2037 eura (rast od 22 posto), i to tek od rujna. To je daleko od sudačkih zahtjeva, pa postoji mogućnost za prvi sudački prosvjed i bijeli štrajk.