Biznis i politika
StoryEditor

Ove europske zemlje su spremne za bezgotovinsko društvo

30. Studeni 2024.
plaćanje, bezgotovinsko plaćanje, bezgotovinske transakcijefoto Shutterstock

Norveška stranica za informacije o financijama Finansplassen prikupila je podatke Svjetske banke, Eurostata i drugih javno dostupnih podataka banaka kako bi vidjeli koliko su europske zemlje spremne za prelazak na ‘bezgotovinsko društvo‘, odnosno koliko su spremni dopusti ljudima plaćanje bez gotovine. U svojoj analizi su razmatrali i broj dostupnih bankomata raznih terminala za plaćanje na 100 tisuća ljudi, jer manje bankomata znači da se zemlja manje oslanja na gotovinsko plaćanje dok više terminala znači da postoji ‘veća infrastruktura‘ za elektroničke prijenose, tvrdi glasnogovornik Finansplassena.         

Njihova analiza pokazala je da je Norveška najspremnija za bezgotovinsku budućnost. Ta zemlja ima najmanji broj bankomata a oko 96 posto stanovništva svakodnevno koristi internetsko bankarstvo, prema analizi. 

Finska i Danska su na drugom i trećem mjestu jer imaju više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za plaćanje, ali otprilike isti postotak ljudi koji koriste internetsko bankarstvo. Nizozemska, Švedska, Island, Estonija, Litva, Cipar i Švicarska zaokružile drže prvih mjesta,  dok su Armenija, Gruzija i Njemačka najmanje prilagođene bezgotovinskim sustavima.

Nordijske zemlje

Pet od 10 vodećih bezgotovinskih zemalja su nordijske zemlje. Olle Pettersson, stručnjak za osobne financije u Finansplassenu, rekao je za Euronews Next da nordijske zemlje smatraju bezgotovinske sustave ‘korisnima‘ jer ti sustavi pomažu u prevladavanju nekih od njihovih izazova, poput niske gustoće naseljenosti ili surovih vremenskih uvjeta koji otežavaju tradicionalno plaćanje.

Te zemlje također imaju prednost, nastavio je Pettersson, jer imaju visoko povjerenje u javne institucije ali i malo stanovništvo, što im olakšava isprobavanje novih politika.

Godine 2016. najveća norveška banka DNB pozvala je na prestanak korištenja gotovine jer je bila zabrinuta zbog ilegalnih aktivnosti poput pranja novca, a otprilike u isto vrijeme potrošači su pohrlili u Vipps MobilePay, ‘nordijski mobilni novčanik‘ koji svojim korisnicima omogućuje ‘slanje novca jednostavno kao slanje SMS-a‘. Pokrenut 2015., Vipps MobilePay sada ima 11,5 milijuna korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj, kažu u tvrtki.

Usprkos tome što su na prvom mjestu, Norveška je nedavno poduzela korake kako bi ‘vratila svoje građane na gotovinu‘. Parlament je u listopadu donio izmjene svog Zakona o financijskim ugovorima koji će Norvežanima olakšati plaćanje u gotovini ako oni to žele.

- U digitalnom svijetu može se lako zaboraviti da postoji velika skupina ljudi koji nisu digitalni, zbog toga je gotovina i dalje važna - rekla je tada Emilie Enger Mehl, norveška ministrica pravosuđa i hitnih slučajeva.

Također, Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) preporučuje da svatko ima nešto gotovine zbog ranjivosti digitalnih sustava.

- Svijet oko nas postaje sve problematičniji, s ratovima i digitalnim prijetnjama. Moramo biti spremni na dugoročne nestanke struje, kvarove sustava ili digitalne napade koji dovode do kvara rješenja za digitalno plaćanje – dodala je Mehl.

U Danskoj su u 2023. godini gotovinska plaćanja činila samo 8 posto svih transakcija u zemlji te će prema analizi Danci vjerojatnije koristiti mobilno plaćanje jer kupac ‘uvijek ima mobitel sa sobom‘ i lako može doći do točnog iznosa koji je potreban za plaćanje, stoji u izvješću.

No, usprkos jako malom korištenju gotovine, Christian Kettel Thomsen, guverner Danske narodne banke smatra kako je gotovina i dalje potrebna društvu.

Što je potaknulo bezgotovinsko plaćanje?

Pandemija COVID-19 povećala je bezgotovinsko plaćanje u cijelom svijetu, popevši se s prosječnih 91 bezgotovinskih plaćanja po osobi svake godine u 2017. na otprilike 135 u 2020., prema podacima Svjetske banke. Europska središnja banka (ECB) utvrdila je sličan trend u Europi. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da je 59 posto transakcija u 2022. bilo u gotovini, što je pad sa 72 posto u 2019. Većina potrošača u Europi preferira plaćanje karticama ili druge bezgotovinske načine plaćanja jer je to praktičnije, nastavlja se istraživanje. Ipak, 60 posto ispitanih i dalje želi plaćati u gotovini.

26. prosinac 2024 21:34