‘;
Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici
Imamo sreću što proteklih godinu dana (a i dulje) živimo u najprosperitetnijoj državi u Europi u kojoj potrošnja, BDP, zaposlenost i kreditni rejting rastu kao gljive poslije kiše. Pritom je normalno da dio tog prosperiteta za sebe uzimaju oni koji su za to najzaslužniji, ali pod uvjetom da se to radi diskretno, bez pisanih i telekomunikacijskih dokaza. Jer, ako se ostavi trag novca (kojeg ionako ima u izobilju, pa se uvijek može malo odvojiti) – nema pomoći ni za najodanije stranačke kadrove.
Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura, od čega je dosad dobiveno više od 4,5 milijardi, a samo ove godine iz Bruxellesa su u Zagreb usmjerene 1,64 milijarde eura.
Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Kulminiralo je uhićenjem sada bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša. Njega je Uskok dignuo ispred nosa EPPO-u, koji je već imao i širu istragu, s težim inkriminacijama prema hrvatskoj mafiji i sa širim krugom upletenih.
EPPO još bez pristupa podacima
Novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić očekivano je slučaj dodijelio hrvatskim istražiteljima, ali bar su svi dosadašnji EPPO-ovi dokazi uvršteni u spis. Tako su ipak smanjene mogućnosti zataškavanja pa će HDZ-ovoj pravosudnoj strukturi biti teže kontrolirati štetu i zaustavljati tu i slične istrage prije nego što postanu preopasne za cijelu vladajuću piramidu.
Nije to bio prvi slučaj u kojem se DORH i EPPO nadmeću. Prije toga slično se događalo sa slučajem ‘Geodezija‘ u kojem je prošle godine uhićeno 39 osoba. Kad se istraga približila vrhu resornog ministarstva, preuzeo ju je DORH. I to je bio jedan od razloga dolaska europske tužiteljice Laure Kövesi u Zagreb prije dva mjeseca, kad je s premijerom Andrejem Plenkovićem i državnim odvjetnikom Turudićem razgovarala i o suradnji i poboljšanju pristupa informacijama za EPPO. Iza te diplomatske konstrukcije stajalo je ponavljanje zahtjeva da njezin ured napokon dobije potpuni pristup hrvatskim bazama podataka: računima, nekretninama, tvrtkama i svim drugim podacima koje EPPO mora tražiti od Porezne uprave i drugih institucija. Premijer joj je obećao da će to biti riješeno do kraja godine, ali u međuvremenu se dogodio slučaj ‘Beroš‘, a dostupnosti podataka još nema. To i ne začuđuje. Hrvatska je vlast napokon shvatila da se dovela u situaciju da dosadašnja trodioba vlasti bude na neki način transformirana u četverodiobu, a uzmemo li u obzir da je Ustavni sud odvojena grana vlasti, onda i peterodiobu.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.