‘;
Snažan pad proizvodnje najvidljivi je u radnointenzivnim djelatnostima, i to od 17 posto (proizvodi od drva) do čak 28 posto (proizvodnja tekstila). Iste te djelatnosti potkraj prošle godine zabilježile su i pad broja zaposlenih, a istodobno anketni pokazatelji ne upućuju na oporavak knjiga narudžbi, ali i upozoravaju na pogoršan konkurentski položaj na tržištu EU-a
Kad Njemačka kihne, Europa se prehladi. Poznata izreka svaki se put kao prokletstvo pokaže točnom, a na svojoj koži to je, nažalost, u posljednje vrijeme osjetila i hrvatska industrija. Prvi znakovi prehlade počeli su 2023., kad je ukupna industrijska proizvodnja zabilježila pad od 0,1 posto, ali ozdravila nije ni lani, pa je pad povećan na 2,4 posto, uza smanjenje obujma u tri od četiri tromjesečja. Iako nije riječ o velikom padu, neizvjestan oporavak potražnje kod ključnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera ostavlja malo prostora za optimizam u tekućoj godini.
Lanjskom padu industrijske proizvodnje podjednak ponderirani doprinos dale su prerađivačka industrija i proizvodnje električne energije. Naime, udjelom dominantna prerađivačka industrija (81,55%) tijekom prošle godine imala je pad od 1,5 posto, a proizvodnja električne energije s udjelom od 13,54 posto pala je znatno izraženije, za 8,2 posto.
– Ako promatramo prema glavnim industrijskim grupacijama, glavni su krivci pada industrijske proizvodnje (prema doprinosima ukupnom padu) proizvodnja energije (-4,4%), zatim proizvodnja intermedijarnih (-1,9%) i kapitalnih proizvoda (- 4,5%), slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda sa snažnim padom od 11,6 posto, ali manjim udjelom od 2,23 posto u ukupnoj industriji, a najmanji negativni doprinos došao je od proizvodnje netrajnih potrošačkih proizvoda (-0,2%). I dok govorimo o dvije uzastopne godine pada ukupne proizvodnje, proizvodnja intermedijarnih proizvoda u padu je već tri uzastopne godine, a trajnih potrošačkih dobara snažan dvoznamenkasti pad bilježi drugu godinu zaredom. Slaba inozemna potražnja objašnjava opisana kretanja – objašnjava Ivana Jović, glavna ekonomistica i izvršna direktorica ekonomskih istraživanja Privredne banke Zagreb.
Zdravlje partnera
Budući da intermedijarni proizvodi čine najveći dio industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, odnosno da se trećina hrvatskih industrijskih proizvoda ugrađuje u finalne proizvode u drugim zemljama, jasno je zašto je domaća industrija toliko ovisna o zdravlju vanjskotrgovinskih partnera. Podaci o izvozu u EU to potvrđuju. Tako je, primjerice, prema Eurostatovim podacima, izvoz intermedijarnih proizvoda u EU 2023. pao za 18 posto tijekom 2023., u prvih deset prošle porastao je za svega dva posto, a izvoz na ostala tržišta porastao je za 7,5 posto.
– Promatramo li detaljno prerađivačku industriju prema NKD-u, od 24 djelatnosti unutar nje 15 je zabilježilo pad 2024., pri čemu je u devet djelatnosti to druga ili čak treća godina zaredom da bilježe minus. Šest je djelatnosti 2023. bilo u plusu, no lani je zabilježilo pad, i to prilično velik, od 10 do 15 posto – navodi Jović.
Udjelom najveća, proizvodnja prehrambenih proizvoda nakon pada od 2,6 posto 2023., prošle godine zapravo stagnira (pad od samo 0,1%). Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda lani je zabilježila pad od jedan posto, i to nakon četiri godine uzastopnog relativno snažnog rasta, a i treća po veličini, farmaceutska industrija 2024. bilježi stagnaciju.
Gdje je pak zabilježen rast te kako cijelu situaciju komentiraju domaći stručnjaci doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.