Nenaplativi dugovi nastavljaju se smanjivati na europskim tržištima EBRD-a unatoč gospodarskim nemirima proteklih godina, piše u novom izdanju NPL Monitora koje je objavljeno danas.
U nastavku trenda iz prve polovice 2022., zalihe nenaplativih zajmova (NPL) u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) ponovno su pale na najniže razine otkako je NPL Monitor prvi put objavljen 2016. godine.
Relativno gledano, pad količine problematičnih kredita bio je najznačajniji u Latviji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje su pale za 20,9 posto, 20,8 posto odnosno 19,1 posto. U apsolutnom iznosu, padu je najviše doprinjela Poljska, gdje je stanje NPL-ova smanjeno za čak 8,4 milijarde eura, ili 14,8 posto.
- Bankarski sektor u Europskoj uniji (EU) i široj regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) ostao je stabilan i otporan. U cjelini, kvaliteta aktive banaka u regiji još nije pokazala značajne znakove pogoršanja, unatoč kraju neviđenih razina državne potpore za Covid-19 i izazovnom makroekonomskom okruženju - stoji u novom izdanju NPL Monitora.
Međutim, upozorava na činjenicu da nije vrijeme za proslavu i opuštanje, jer u većini zemalja CESEE i dalje postoje određene gospodarske ranjivosti. Stalni makroekonomski pritisci, uključujući visoku inflaciju i kamatne stope, u kombinaciji s niskim izgledima za gospodarski rast u mnogim jurisdikcijama, pridonose izazovima u mnogim klasama imovine.
Ukrajina problematična
Na regionalnoj razini, obujam problematičnih kredita pao je za deset posto na 27,4 milijarde eura u 12 mjeseci do 31. prosinca 2022. Također, od prosinca 2022., prosječni regionalni omjer problematičnih kredita (udio problematičnih kredita u ukupnim bruto kreditima) u cijeloj regiji CESEE smanjio se na 2,3 posto, što je smanjenje od 0,4 postotna boda u razdoblju od 12 mjeseci, postavljajući novu najnižu razinu za posljednjih nekoliko godina.
Sveukupno, u CESEE regiji, prosječni omjer pokrivenosti problematičnim kreditima (postotak rezervacija problematičnih kredita podijeljen sa stanjem problematičnih kredita) povećao se za 1,8 postotnih bodova na 65,2 posto između prosinca 2021. i prosinca 2022. godine.
Jaz između zajmova faze 2 i faze 3 u EU-11 (najnovije države članice) nastavio se povećavati tijekom 2022. godine. Također, povećanje zajmova faze 2 i promjene u NPL-ovima sugeriraju da bi se rastuće razine problema dužnika mogle pretvoriti u nove pritiske o kvaliteti aktive u bankarskom sektoru.
Što se ostatka regije tiče, Ukrajina je doživjela povećanje opsega problematičnih kredita od 11,6 milijardi eura (2,3 posto), dok su se na Cipru i u Grčkoj problematični krediti nastavili smanjivati. Opseg problematičnih kredita u Grčkoj pao je za 13,9 milijardi eura (28,1 posto) u tom razdoblju, uglavnom zbog velike količine poslova sekuritizacije problematičnih kredita u okviru Hercules Asset Protection Schemea (HAPS), koji je produžen do listopada 2022.