Piše: Roko Kalafatić
Nad svjetskom ekonomijom kao da se nadvio crni oblak koji neće tako brzo nestati. Rat u Ukrajini i dalje traje, opskrbni lanci iz dana u dan to plaćaju sve skuplje, a polako se prikrada i kriza koja je uz sve trenutne nedaće samo čekala kraj pandemije da se prišulja na vrata globalnog tržišta.
Poput goleme snježne kugle koja se kotrlja prema dnu planine, loše se vijesti za globalnu ekonomiju u zadnje vrijeme samo nižu. Sve je počelo s pandemijom koja je uzrokovala bolne udarce brojnim kompanijama, a taman kad smo mislili da će stvari krenuti na bolje, one su postale još gore.
Baltičke zemlje su najviše stradale, ali i cijela eurozona
Rezultati za svibanj su pokazali da je stopa inflacije bila najviša u Estoniji, a Eurostat ju je procjenio na 20.1 posto na godišnjoj razini. Ništa bolje nije prošla ni Litva čija stopa inflacije iznosi 18.5 posto, dok je Latvija na 16.4 posto.
Navedenim podacima ne bi se trebalo čuditi, s obzirom da su zemlje morale pojačati svoje obrambene snage zbog prijetnje koju ostalim državama predstavlja Rusija. Također, gospodarske posljedice invazije su imale snažan utjecaj zbog novonastalih poremećenja u trgovinskim vezama sa susjednom Rusijom i Bjelorusijom.
Rano su za njih došle povećane cijene hrane, energije te ostalih usluga i proizvoda, a zabrinjavajuće je da je stopa inflacije u Litvu najviša od listopada 1996. godine, objavio je Statistics Lithuania. Za razliku od tada, danas središnje Baltičke banke imaju manje alata za borbu protiv inflacije jer kao članice eurozone ne mogu koristiti kamatne stope ili tečaj za obuzdavanje inflacije, dakle ostaje im samo fiskalna politika.
U eurozoni je inflacija dosegla novi rekord od 8.1 posto, u odnosu na 7.4 posto u travnju ove godine. Razlog tome su prije svega povećane cijene energije i hrane, ponajviše zbog ruske agresije u Ukrajini.
Ranije ovaj tjedan, Eurostat je izbacio zabrinjavajuće preliminarne podatke koji pokazuju da je stopa inflacije najveća od početka vođenja evidencije za eurozonu, dakle od 1997. godine.
Najveća stopa inflacije ove godine bila je za cijene energenata od 39.2 posto, a u travnju je iznosila 37.5 posto. Nakon energije, slijedile su hrana, alkohol i duhan čija stopa inflacije po Eurostatovim podacima iznosi 7.5 posto. Sve ostalo poput industrijske robe i usluga je naraslo u usporedbi s mjerenjem stope inflacije u travnju.
Također se očekuje da će inflacija u cijeloj EU ove godine dosegnuti čak 6.8 posto, prije svega zbog totalnog kolapsa gospodarskih odnosa između Rusije i većine Europe. Europska je komisija revidirala godišnju prognozu rasta EU u svibnju, nakon čega je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni opisao naglo smanjenje gospodarskog rasta kao najstrmiji koji se ikada dogodio između dvaju prognoza.
Velika Britanija nije prošla ništa bolje od eurozone, s obzirom da je tamošnja stopa inflacija porasla na 9 posto. Riječ je o najvišoj godišnjoj stopi od 1982. godine, ali to se čini kao zanemariva brojka za Rusiju čija stopa inflacije iznosi vrtoglavih 17.8 posto.
Rast cijena hrane i energenata je zajamčen
Iz Europske središnje banke su dali jasne signale da će u srpnju povećati kamatne stope, a na taj način žele smanjiti sve veći pritisak na cijene. Također, očekuje se da će i službeno okončati politiku poticaja kupnje obveznica već sljedeći tjedan.
Glavni ekonomist ECB-a, Philip Lane, početkom je tjedna naznačio da bi kamatne stope u eurozoni mogle porasti za otprilike 0.25 posto u srpnju i ponovno u rujnu.
Loše vijesti i visoke stope inflacije apsolutno su bile za očekivati, a tako će ostati još neko vrijeme. Rusija je Europi, ali i većini svijeta zadala snažan udarac s naglim porastom cijena energije već krajem veljače, prije invazije na Ukrajinu. Sukob dvaju zemalja za globalnu je ekonomiju došao kao šlag na tortu, a povećana je i zabrinutost da bi to moglo dovesti do prekida isporuke ruskog plina i nafte u ostatak Europe i svijeta.
Uz silne EU zabrane, ona vezana za ugljen iz Rusije trebala bi stupiti na snagu u kolovozu, a već se ulaže trud u to da se ove godine za dvije trećine smanji potražnja za ruskim prirodnim plinom. Jedna od najvećih kriza bit će ona s hranom, s obzirom da Rusija i Ukrajina proizvode gotovo trećinu globalne pšenice i ječma.
Uz to, izvoze dvije trećine suncokretovog ulja na svijetu, a Ukrajina je i četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza, objavio je euronews. Također, Svjetska banka predviđa da bi cijene pšenice ove godine mogle porasti za više od 40 posto.
Ono što je jednom bilo, neće se ubrzo ponoviti
Što se našeg bruto domaćeg proizvoda tiče, Državni zavod za statistiku je krajem prošlog mjeseca objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u prvom kvartalu porastao za 7 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Naravno, jednako dobre rezultate ne možemo očekivati za ovu godinu, što su i potvrdile projekcije Međunarodnog monetarnog fonda za eurozonu u kojima bi ovogodišnji rast BDP-a u Hrvatskoj trebao biti 2.8 posto. Podsjećamo da se nešto ranije očekivao rast od 5 posto, ali takva su očekivanja sada i više nego optimistična.
BDP u Hrvatskoj prošle je godine iznosio 10.4 posto, a zanimljivo je da je najveću stopu rasta doživjela Libija. Naime, riječ je o rastu od čak 177.3 posto, a razlog tome je prije svega okončanje desetljećima dugih sukoba koje je rezultiralo oživljavanjem proizvodnje nafte, ali i gospodarske aktivnosti.
Rast cijena nafte također je igrao veliku ulogu, s obzirom da nafta i plin čine 60 posto libijskog BDP-a, objavio je Visual Capitalist.
Međunarodni monetarni fond je za ovu godinu smanjio očekivanja, a predviđaju da će globalni rast BDP-a pasti s 6.1 posto iz 2021. Na 3.6 posto u 2022. i 2023. godini.
Predviđanja MMF-a za Hrvatsku ove godine su rast od 2.7 posto, dok je 2023. Nešto bolja sa očekivanim rastom od 4 posto. Naravno, ti podaci mogu biti znatno drugačiji u nadolazećim vremenima.