Gdje su nestali parafisklani nameti? Možda bi poneki čitatelj pomislio da nikad nisu ni postojali s obzirom da rijetko kad čujemo od nekog da ih spomene. A prije se stalno o tome govorilo, HUP, HGK, UGP su stalno tražili da se smanji njihov broj. Čak i da se svi ukinu. Zato smo krenuli u potragu za njima, da vidimo kako stvari sada stoje i što Vlada planira s njima.
Istina, prethodnih godina se uradilo nešto po tom pitanju, no nove teme, problemi s kojima se suočava svjetsko gospodarstvo gurnulo je parafiskalne namete na marginu kao temu o kojima raspravlja poslovna zajednica.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da su parafiskalni nameti značajan, no samo jedan dio brojnih troškova poslovanja poduzetnika. U zadnjih tri godine znatno su porasli stalni i primarni troškovi sirovina, energenata i radne snage, no ne smatraju da se zbog toga važnost parafiskalnih nameta umanjila.
– To je vrijeme prolongirane krize i doista izvanrednih okolnosti u kojima je fokus poslodavaca bio na rješavanju ključnih varijabli poslovanja i opstanaka poduzeća. No te krize samo su dodatno osvijetlile koliko je svako nepotrebno opterećenje dodatni uteg konkurentnosti i koliko uz ostale otegotne okolnosti usporava oporavak od krize. Stoga, nikako nije ispravan zaključak da se nešto oko važnosti parafiskalnih nameta promijenilo, odnosno da su prestali biti važni – oni će to biti tek kada ih ne bude bilo, no u proteklom vremenu poduzetnici su se doista borili za opstanak u neviđenim okolnostima u novijoj povijesti – kažu u HUP-u.
Odu stari, dođu novi
Neki su parafiskalni nameti ukinuti, poput članarine za HGK malim poduzetnicima, kako podsjećaju iz Udruge Glas poduzetnika (UGP), ali koliko je to rasteretilo hrvatsko gospodarstvo, u HUP-u kažu da je teško procijeniti. Naime, naglašavaju, paralelno s ukidanjem starih nameta nigdje se nije sustavno i transparentno ažurirano uvodilo nove namete, osobito nove administrativne obveze, koje značajno troše i vrijeme i novac.
– Primjerice, jedna od novijih obveza poslodavaca je ta da od nadležnih tijela traži potvrde jesu li njegovi zaposlenici i kandidati za posao osuđivani za kaznena djela, odnosno da li se protiv njih provode kaznena djela, a povodom postupaka zaštite djece i maloljetnika. Dakle, to je potpuno van sfere poslovanja poslodavaca. Bilo bi puno svrsishodnije da umjesto toga država radnicima omogući da takve potvrde mogu samostalno zatražiti od nadležnih tijela i da ih predaju poslodavcima kada za to imaju potrebu – kažu u HUP-u.
U UGP-u ističu da su poduzetnici u Hrvatskoj trenutačno opterećeni s oko 450 različitih parafiskalnih nameta. Iako je od 1. siječnja 2022. ukinuto obavezno članstvo HGK za poduzetnike iz I. skupine, traže da se ono ukine za sve, kao i članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori te Turističkoj zajednici.
– Pozdravljamo isključivo dobrovoljno članstvo u tim komorama i zajednicama – poručuju iz UGP-a.
U HUP-u dodaju da bi plan smanjenja (ili ukidanja parafiskalnih nameta) prije svega trebao, kao i svaki projekat inače, imati transparentno početno stanje jer je ono temelj za strukturirano planiranje i provedbu projekta u kasnijim fazama. Primjerice, spominju neažurnost podsjećajući da godinama upozoravaju Ministarstvo gospodarstva kako ne postoji javni, ažuran i funkcionalan registar poreznih nameta na kojemu bi svi dionici procesa mogli zajednički raditi.
A gdje su podaci?
– Iako se registri neporeznih davanja i parafiskalnih nameta spominju na web stranicama više ministarstva, oni su ili neažurni ili uopće ne sadrže potrebne podatke. Primjerice, na web stranicama Ministarstva financija je posljednji popis/registar sa stanjem iz 2015. godine, dok je Ministarstvo gospodarstvo izradilo posebnu web stranicu namijenjenu za praćenje neporeznih davanja (https://nameti.mingo.hr/registar) na kojoj se ne nalazi niti jedan podatak. Trenutno se, doduše, u suradnji s OECD-om radi na ažuriranju liste i prijedloga smanjenja opterećenja, pa ćemo vidjeti hoće li taj projekt napraviti iskorak. Do sada oni nisu bili ni sadržajno ni procesno adekvatni, stoga nažalost danas nemamo njihov precizan broj, kao ni podatak o ukupnom broju onih koji su ukinuti ili naknadno uvedeni – kažu u HUP-u.
U UGP-u podsjećaju da je Vlada početkom 2023. najavila da će do kraja godine donijeti odluke i objaviti paket parafiskalnih nameta kojima bi rasteretili poduzetnike. Dokle se tu došlo, pitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u kojem navode da je prema Akcijskom planu Vlade za administrativno rasterećenje gospodarstva (pri tom upozoravaju na razliku između administrativnih i neporeznih rasterećenja) predviđeno smanjenje tog opterećenja. Administrativnim rasterećenjem gospodarstvu će se osloboditi dodatnih 133 milijuna eura (milijardu kuna) do kraja 2024. te za isto toliko do kraja 2025. godine.
Administrativna rasterećenja
U Ministarstvu objašnjavaju da se administrativno rasterećenje odnosi prvenstveno na mjere pojednostavljenja propisa (administracije) te obuhvaćaju aktivnosti poput: ukidanje administrativnih obveza u cijelosti (npr. podnošenje izvještaja), smanjenje broja obveznika koji su obvezni nešto ispuniti ili dostaviti državnim tijelima, smanjenje učestalosti ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju dostavljati, te optimizaciju i/ili digitalizaciju raznih procedura.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim bi se trebalo nastaviti s administrativnim i fiskalnim rasterećenjem, Vlada je preuzela tu obvezu kojom bi se hrvatsko gospodarstvo do kraja 2025. rasteretilo za minimalno 265,4 milijuna EUR (2 milijarde kuna).
– Novi, peti Akcijski plan za administrativno rasterećenje poduzetnika iz 2023. planiran je za usvajanje na Vladi Republike Hrvatske do kraja godine. Provedba prvog skupa mjera koje će biti utvrđene u novom Akcijskom planu treba biti završena do kraja 2024. godine sa rasterećenjem od minimalno 132,7 milijuna EUR, a provedba drugog skupa mjera od dodatnih 132,7 milijuna EUR rasterećenja je planirana za provedbu do kraja 2025. godine – poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
Dodaju da se pripremanje mjera provodi kroz projekt tehničke pomoći Europske komisije pod nazivom ‘Unapređenje regulatorne politike u Hrvatskoj kroz inovacije i digitalizaciju‘ na kojem to ministarstvo surađuje s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), tijelima državne uprave i predstavnicima poslovne zajednice. Cilj projekta je prvenstveno detektirati najopterećujuće administrativne procese za poduzetnike koji će se optimizirati i digitalizirati u sklopu novog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva.
U Ministarstvu gospodarstva podsjećaju i na prvi Akcijski plan koji je hrvatska vlada usvojila u svibnju 2020., sukladno preporuci Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku u okviru Europskog semestra te je time ispunjena jedna od obveza koju je Hrvatska preuzela u okviru Europskog semestra i Nacionalnog programa reformi (NPR).
Neporezna i parafiskalna rasterećenja
Kad je pak u pitanju neporezno rasterećenje, ono je predviđeno drugim akcijskim planom kao posebnom mjerom. U Ministarstvu najprije podsjećaju da je riječ o naknadama koje su prihod proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Sukladno Zakonu o proračunu izvanproračunski korisnici su izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i koji su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstani u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici. Proračunski korisnici su državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu.
Predmetnim Akcijskim planom je bilo predviđeno ukupno 50 mjera rasterećenja, od kojih se 33 odnosilo na ukidanje ili smanjenje odabranih neporeznih i parafiskalnih davanja, a 17 mjera se odnosilo na smanjenje naknada za stručne ispite. U suradnji s ostalim tijelima državne uprave, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koordiniralo je provedbu donesenih mjera. S prvim kvartalom 2022. godine provedeno je svih 50 mjera iz Akcijskog plana te je time ostvareno ukupno rasterećenje gospodarstva od 70,6 milijuna eura (532 milijuna kuna).
Dodaju da se u okviru NPOO-a (reformska mjera ‘Nastavak reforme poslovnog okruženja, s ciljem stvaranja uvjeta za jednostavnije i povoljnije poslovanje hrvatskih poduzetnika‘), trenutno provodi kvalitativna i kvantitativna analiza mogućnosti za daljnje rasterećenje te se priprema novi/drugi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja s planiranim rasterećenjem u iznosu većem od 132,7 milijuna eura (milijarda kuna). Prijedlozi mjera rasterećenja osim od nadležnih tijela državne uprave prikupit će se i od strukovnih udruženja, socijalnih partnera i poduzetnika.
Kažu da udio neporeznih davanja u ukupnom iznosu davanja za 2021. godinu iznosio 91,63 posto. Ostatak od 8,37 posto čine parafiskalna davanja, a riječ je, ističu u Ministarstvu, o prihodima koji nisu prihod opće države već su to prihodi posebnih javnopravnih tijela kao što su komore, turističke zajednice, udruge odnosno tijela koja nisu proračunski i izvanproračunski korisnici.
Iako sve to lijepo zvuči što su naveli u Ministarstvu gospodarstva, kritike koje su uputili iz HUP-a, možemo slobodno reći konstruktivne kritike, pokazuju da ima tu još posla kako bi se hrvatsko gospodarstvo efikasnije rasteretilo.
– Uvijek smo podržavali napore Vlade RH koji idu u smjeru rasterećenja gospodarstva, kao i posljednji Akcijski plan za smanjenje neporeznih davanja iz svibnja 2020. Ipak, smatramo kako je doista krajnje vrijeme za novi, učinkoviti plan i osjetno rasterećenje hrvatskog gospodarstva. Sve kako bi konačno prodisalo i lakše se nosilo s velikim i snažnim konkurentskim ekonomijama – poručuju iz HUP-a.