Biznis i politika
StoryEditor

Pavao Vujnovac (ENNA Grupa): Svijet se mijenja pred našim očima

27. Prosinac 2022.
Pavao Vujnovacfoto Cropix

piše: Pavao Vujnovac

Promjene s kojima smo suočeni već mijenjaju okružje u kojem se provode gospodarske aktivnosti, stoga možemo očekivati nova pravila koja će izravno utjecati na poslovne procese.

Nakon globalnoga pandemijskog šoka, ova nas je godina šokirala i događajem kojem se u 21. stoljeću nismo nadali – ratom na europskom tlu, tragičnim ratom u Ukrajini.

Nestabilnosti na plinskom i energetskom tržištu prouzročene su pandemijom i globalnim lockdownom zbog kojega se nakon naglog aktiviranja globalne industrije poremetio odnos između ponude i potražnje za energentima, što je rezultiralo skokovitim i nikada viđenim rastom cijena energenata. Osim rasta cijena energenata, suočili smo se i s tektonskim poremećajima u opskrbnim lancima, što je dodatno negativno utjecalo na sva tržišta, a posebice na tržište Europske unije. Rat u Ukrajini samo je pojačao sve već aktivirane negativne trendove.

Novi koncept razmišljanja

Međutim, svi ti poremećaji imaju nekoliko zajedničkih nazivnika koji zapravo definiraju okolnosti u kojima se nalazimo, a to je promjena odnosa snaga i svih pravila i trendova koji su vrijedili posljednjih desetak godina. Energetski je sektor u spiralu promjena ušao prije svih drugih, ali sada su svi ti događaji izazvali promjenu svijeta kakav smo do sada poznavali. Koncept održivosti važniji je više nego ikada i nije samo pitanje održivosti pojedinoga poslovnog sustava već i cijelih sektora, a onda i ukupnog društva i vrijednosti koje smo do sada živjeli.

Zaustavljanje klimatskih promjena bit će prvorazredni dugoročni prioritet ne samo u Europske unije nego i globalno. Promjene s kojima smo suočeni već danas mijenjaju i gospodarsko i prirodno okružje u kojem se provode gospodarske aktivnosti, stoga možemo očekivati nova pravila koja će izravno utjecati na poslovne procese, ali i nove obveze koje će donijeti nove administrativne terete, primjerice obvezno nefinancijsko izvještavanje o korporativnoj održivosti.

Ulaganje u energetsku učinkovitost, povećavanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije i ulaganje u nova rješenja za zadovoljavanje potreba industrije za energijom zahtijeva ne samo ozbiljna ulaganja nego i novi koncept poslovnog razmišljanja. Ne smijemo zaboraviti ni platformu Green Deal s kojom je ovaj saziv Europske komisije počeo svoj mandat i koja je, zapravo, ponajviše europski odgovor na globalizaciju. Iako donesena prije globalne pandemije, na neki je način oslikala vjerojatni smjer gospodarstva EU – njegovu snažnu usmjerenost na lokalna rješenja, samodostatnost i održivost ukupnoga lanca vrijednosti. Posljedice rata u Ukrajini tek ćemo vidjeti, ali jednu možemo ocijeniti pozitivno: zbog potrebe za smanjivanjem ovisnosti EU o ruskom plinu zasigurno će se ubrzati zelena tranzicija. Svi nedavni događaji, a posebice rat u Ukrajini, koji je i sigurnosna prijetnja na teritoriju EU, zahtijevaju potpuno drukčiji koncept upravljanja i odlučivanja. Brzina kojom možete ‘okrenuti volan‘ i promijeniti neku prethodnu odluku i djelovanje odredit će razinu održivosti svakog poslovnog sustava.

Vrijeme je presudno

Jednako su tako na kušnji svi sustavi vrijednosti, zbog čega će se društvo u cjelini suočiti s redefiniranjem pojedinih stajališta. Tako smo ove godine bili svjedoci da su i nuklearna energija i plin uključeni u ​EU taksonomiju. Nuklearna energija do ovog je trenutka bila tema o kojoj se nerado razgovaralo kao o poželjnu izvoru energije, a plin se ipak promatrao kao tranzicijski energent prema niskougljičnom okružju. Unatoč ratu u Ukrajini, koji je kao prioritet u odlučivanju u EU postavio neovisnost o ruskom plinu, plinu kao energentu ipak se priznalo da je idealan partner uzimajući u obzir ugljikov otisak i cijenu (u redovitim okolnostima) u borbi protiv klimatskih promjena i zadržavanja životnog standarda.

Mijenjaju se odnosi snaga i sva pravila i trendovi koji su vrijedili posljednjih desetak godina. Energetski je sektor u spiralu promjena ušao prije svih drugih

Promjena snaga među SAD-om, Rusijom i Kinom, kao i redefiniranje odnosa među zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, koje sve imaju golem utjecaj na gospodarska kretanja i ključne trendove, snažno će utjecati i na politike u EU, pa tako i na Hrvatsku.

Za bilo kakvo dugoročno promišljanje važno je zapitati se kako će izgledati energetsko tržište, ali i ukupno gospodarsko tržište EU, nakon rata u Ukrajini. Pitanje neovisnosti EU o ruskom plinu mora dobiti dugoročno rješenje i može se očekivati da će gospodarski igrači i na strani dobavljača i na strani kupaca vršiti pritisak kako bi se osigurali dugoročni i diverzificirani te stabilni izvori plina i nafte, a sve kako bi se ponovno stabilizirale tržišne okolnosti i izbjegli cjenovni šokovi. U trenutačnim okolnostima, kad se promišlja o uvođenju price capa i donose uredbe koje ograničavaju cijenu otkupa električne energije iz obnovljivih izvora, postavlja se pitanje što je s načelom slobodnog tržišnog natjecanja.

Kako smo već ustvrdili, zelena tranzicija ubrzana je zbog svih tih okolnosti, ali presudno je vrijeme koje možemo ‘kupiti‘ kako bi ukupan trošak toga sveobuhvatnog procesa bio prihvatljiv za ukupno društvo i gospodarsku zajednicu. S druge strane, rat u Ukrajini opet nas je sve podsjetio na to kako politička stabilnost i sigurno okružje nemaju cijenu. EU mora što prije definirati neke osnovne smjernice kako će izgledati ukupno tržište nakon što rat završi jer borba za konkurentnost nikada ne prestaje, neovisno o kojem sektoru govorili.

Ključni strateški izazov

Europa, pa tako i Hrvatska, suočava se s negativnim i neugodnim trendom u demografiji. To pitanje ima jednaku, ako ne i višu, vrijednost od energetske neovisnosti i stabilnosti. Pitanje dostupnosti radne snage i propulzivne populacije presudno je za opstojnost svakog društva. Vlade i poslovni sustavi i dalje imaju teret i izazov kako privući i zadržati najbolje ljude. Kako postići ravnotežu između osobnih ciljeva i ciljeva poslovnog sustava? Privlačenje, razvoj i zadržavanje ljudi i znanja ostaju prvorazredno pitanje i izazov na koji će poslovna zajednica morati naći odgovor. Tu je problematiku važno prepoznati kao ključan strateški izazov. 

18. lipanj 2024 10:35