Na razmeđu dviju sedmoljetki, odnosno dugogodišnjih proračuna, završavaju programi 2014. – 2020. i istodobno se pokreću novi projekti 2021. – 2027. Tu su i izdašni Nacionalni program oporavka i otpornosti te još ‘protupotresni‘ Fond solidarnosti. Takva raznolikost dostupnih programa i raspoloživa novca više se nikad neće ponoviti
Hrvatskoj je sljedeće godine na raspolaganju čak pet milijardi eura iz europskih fondova. To je petina ukupnih prihoda proračuna za 2023., koja će biti rekordna i prema iznosu i udjelu europskih sredstava. Tih pet milijardi eura čak je 32 posto više od 3,74 milijarde predviđene za ovu godinu, a i u iduće dvije godine iznos će biti oko četiri milijarde eura.
Usporedbe radi, proračun za 2023. čak je za 70-ak posto teži od onog prije ulaska u EU, a u tom desetljeću inflacija je bila 20-ak posto. U toj razlici od desetak milijardi eura pola je ‘generički rast‘, a pola je stavka koje te 2012. još nije bilo – fondovi EU.
Kako god, sljedeću godinu treba dobro iskoristiti. Jedinstvena je aktualna kombinacija dotoka novca iz nekoliko izvora. Na razmeđu dviju sedmoljetki, odnosno dugogodišnjih proračuna, završavaju programi 2014. – 2020. i istodobno se pokreću novi projekti 2021. – 2027.. Tu su i izdašni Nacionalni program oporavka i otpornosti i još ‘protupotresni‘ Fond solidarnosti. Takva raznolikost dostupnih programa i raspoloživa novca više se nikad neće ponoviti. Tome se bar treba nadati.
Prilika za graditelje, IT i ‘zelene‘
– Svaki od tih izvora ima svoja pravila i svoje izazove s kojima se moraju nositi prijavitelji, odnosno korisnici koji su ‘gladni‘ EU fondova, ali i sustavi upravljanja i kontrole, za koje znamo da su im ovolike alokacije i ovako velik broj izvora financiranja problem zbog nedovoljne efikasnosti – upozorava konzultantica za fondove EU Ariana Vela iz Avelanta.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak prošlog se tjedna na Vladi pohvalila da je Hrvatska iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u gotovo deset godina, od 2013. do 1. prosinca ove godine, povukla 8,55 milijardu eura. Kad se vidi da je od toga u posljednje dvije godine u proračunu planirano 6,67 milijardi, još je jasnije da priliku za povlačenje novca iz EU sljedeće godine naprosto ne smijemo prokockati. Ipak, ne treba gajiti iluziju da ćemo uspjeti potrošiti svih ponuđenih pet milijardi eura. I ove godine u rebalansu proračuna smanjivani su prihodi predviđeni iz fondova EU. Tako je i pet milijardi ‘puni kapacitet‘ pomoći, a tek ćemo vidjeti koliko će se toga iskoristiti. Premda, već znamo što će, kao i svake godine, reći političari: vlast će glorificirati svoje uspjehe, a oporba će tvrditi da se trebalo povući više. Zbog prelijevanja novca iz godine u godinu te zbog niza programa teško je reći tko će biti u pravu.
Programi i projekti teži od deset milijuna eura čine 80-ak posto od pet milijardi eura. Većina programa u desecima milijuna eura rascjepkana je na niz projekata, pa će tako posla biti za domaću operativu. Tu su pak u prvom redu građevinari, a zatim majstori digitalizacije, prije svih IT sektor, te sve ‘zelene tvrtke‘ koje se bave obnovljivim izvorima energije. Koje su razlike u odnosu na prethodno razdoblje?
Novi programi za staru birokraciju
– Razlike su, za Hrvatsku, i velike i male – tvrdi Ariana Vela. U smislu onoga što se može financirati, odnosno programski, EU je snažno skrenuo u smjeru zelenog i digitalnog, što će se reflektirati na veliki broj projekata koji će se morati prilagoditi novoj EU okolišnoj taksonomiji i novim dodatno naglašenim zelenim prioritetima. S druge strane, naši sustavi upravljanja i kontrole ostali su gotovo identični, a pravila korištenja nepovratnih sredstava nisu se mnogo promijenila i pojednostavnila. U tom smislu možemo reći da, na razini javnih politika, postoji promjena i snažan fokus na zelene teme, kao i prilagodbu disrupcijama kojima svakodnevno svjedočimo (COVID-19 i rat u Ukrajini), no u smislu birokracije ostali smo jednako (nepotrebno) komplicirani – smatra Vela.
Pa koliko novca iskoristiti s takvim birokratiziranim procedurama? Vela zbog specifičnosti svih izvora ne daje tu procjenu, ali skreće pozornost da se ne moraju sva sredstva alocirana za 2023. iskoristiti u toj kalendarskoj godini. Međutim, tvrdi da je ključno učiniti nekoliko stvari:
– Prvo, važno je dobro zatvoriti perspektivu 2014. – 2020. i eventualno realocirati sredstva projektima koji su pri kraju, a nisu osigurali financiranje. Dakle, dati onima koji implementiraju vlastitim sredstvima, mogu završiti do kraja 2023. i ostvariti rezultate i koji se mogu podvesti pod prioritete financiranja. Drugo, pozavršavati sve što se može iz FSEU-a i brzo naći rješenje za one projekte koji ne stignu iskoristiti ugovorena sredstva. Treće, obaviti vrednovanje projekata koji su prijavljeni na pozive iz NPOO-a najbrže moguće kako bi počela implementacija, kao i, četvrto, početi raspisivati pozive iz novoga višegodišnjeg financijskog okvira.
Javni sektor, kumovi i ‘prst – palac‘
A gdje će taj novac završiti? Unatoč uvjeravanjima iz Vladinih krugova da znatan dio ide gospodarstvu, to nije sasvim točno. Najveći korisnik fondova EU i dalje će biti središnja država, jedinice lokalne samouprave i izvanproračunski korisnici, što posebno vrijedi za ‘protupandemijski‘ NPOO. Doduše, korisnici novca angažirat će i domaći realni sektor kao izvođače i dobavljače, ali u natječajima sudjeluju i strani konkurenti. A što je iznos pojedinačnog posla veći, to su manji izgledi da ga dobije domaći poduzetnik. Bolji i jači ponuđači obično su multinacionalke, samo ako su zainteresirane; ili stranački prijatelji, kumovi i oni koji ponude mito.
Arijana Vela zauzima se za to da se nepovratna sredstva plasiraju onamo gdje se stvara dodana vrijednost:
– U tom smislu, a i zbog velike efikasnosti poduzetnika u pripremi i provedbi projekata, uvijek zagovaram da se alokacije distribuiraju tako da se njima, u okviru dopuštenih razina potpora, na raspolaganje stave alokacije koje su najveće moguće, uzevši u obzir nadređenu regulativu i pregovore s EK. Alociranje nepovratnih sredstava kod nas se, kao i u većini država članica EU, radi po metodi ‘prst – palac‘ bez stvarnih i znanstveno utemeljenih izračuna kakve će to efekte proizvesti i to nije dobro, no tako je, kako je. Sada fokus treba biti na pripremi i provedbi projekata i na tome da svaka organizacija koja se koristi sredstvima iskoristi ovu priliku najbolje što može.
A poduzetnici će za to vrijeme bacati oko na objave natječaja, premda prošlog tjedna od deset otvorenih na strukturnifondovi.hr ni jedan nije namijenjen njima (osim jednog za OPG-ove). Za utjehu, u najavi je pet natječaja za mikropoduzetnike.