Biznis i politika
StoryEditor

Petar Popović: Dizajn je u inozemstvu dio biznisa i neophodan je za opstanak tvrtki i usluga

24. Studeni 2023.
Petar Popović

U svjetskoj automobilskoj industriji hrvatski dizajner Petar Popović ostavio je značajan trag radeći za Toyotu, Ferrari, Renault, Maybach… Popović je višestruko nagrađivani multidisciplinarni dizajner koji radi i za farmaceutsku, tehnološku i turističku industriji, te je za veliku svjetsku farmaceutsku tvrtku ACG napravio kompletan rebrending, od dizajna tableta do loga tvrtke. Rođen je u Rijeci, a živio je, studirao i započeo profesionalnu karijeru u Južnoafričkoj Republici gdje je i radio veći dio karijere. U Hrvatskoj je stjecao iskustvo u agenciji Bruketa i Žinić i Parabureau, a tri je godine u Rimac Automobilima bio voditelj odjela grafičkog dizajna. Prošle je godine otvorio tvrtku Billion​ Design i trenutačno radi dizajn za farmaceutsku i IT industriju.

Jedan ste od rijetkih dizajnera iz Hrvatske koji je radio s velikom međunarodnom tvrtkom. Kako ste dobili posao rebrendinga tvrtke ACG ?

Dok sam radio i živio u Južnoafričkoj Republici pozvan sam na razgovor za posao za poziciju dizajn direktora u najvećoj svjetskoj konzultantskoj tvrtki za brending - Brand Union. Ondje sam upoznao kolegu koji je bio dizajn direktor tvrtke, ali na odlasku. Nakon tog sastanka zaključili smo da imamo vrlo sličan pogled na dizajn, svijet i rješavanje problematike dizajna i izazova povezanih s brend strategijama. Spletom okolnosti odbio sam taj posao i prihvatio poziciju voditelja odjela grafičkog dizajna u Rimcu. Nakon mojeg odlaska iz Rimac Grupe 2021. naša poslovna veza se obnavlja, taj direktor iz Brand Uniona je sad u ACG grupi iz koje su se obratili mojoj tvrtki Billion Design za savjetovanje u strateškom dizajnu. Koliko je ACG velika tvrtka govori podatak da su najveći svjetski dobavljač proizvoda i usluga za želatinaste kapsule kao i rješenja za zaštitne filmove i folije. Imaju šesnaest proizvodnih pogona i posluju u 138 zemalja na šest kontinenata, između ostalog i u Hrvatskoj, u Ludbregu.

Što ste dizajnirali za ACG?

Radili smo cjelokupni rebrending i strateški dizajn i to je za ovako veliku tvrtku ogroman i dugotrajan proces. Kada kažem da smo za njih razvili vizualni identitet, to nije samo logotip nego cjelokupni sustav vizualnih grafičkih elemenata, način na koji tvrtka pristupa određenim dizajn rješenjima pa čak i izgradnja kulture tvrtke. No posao koji radimo za ACG je maraton koji još traje. Svakim danom pronalazimo nova rješenja i kanale vizualne komunikacije za ACG i sestrinske tvrtke. Neki projekti su odrađeni na osnovnoj razini, puno toga nije vidljivo prosječnoj publici – s obzirom da je ACG B2B tvrtka, a ne B2C. Za nas brendiranje ne znači samo predati vizualne elemente i smatrati da je posao gotov nego postajemo strateški partner tvrtke. Uključeni smo u puno više dodirnih točaka. Kao što sam spomenuo, radimo i na kulturi tvrtke, signalizaciji, modnom dizajnu, digitalnom ili UI/UX, dizajnu korporativnih izložbi, ambalaži, prostornom dizajnu, ilustracijama pa čak i tipografiju po mjeri.

Kako ste se pripremali za redizajn i što vas je inspiriralo?

Povijest tvrtke ACG je iznimno zanimljiva. Prvo smo odradili cjelokupno istraživanje i izradili niz rješenja koja su odgovarala osnovnom zadatku, ali smo se svjesno okrenuli podsvijesti kako bismo skrojili novi put za budućnost tvrtke. U tom procesu inspirirali smo se starom interpretacijom ‘logotipa‘ koji se oslanja na core-business tvrtke i koji nam se svidio te smo od te početne točke prilagodili i razvili novi identitet kao univerzalno rješenje za cijelu grupaciju. Tražili smo i način koji će omogućiti prilagodbu forme logotipa na razne materijale i tehničke izvedbe bez velike prilagodbe identiteta, a da i dalje bude inovativan i bezvremenski. Također smo uzeli u obzir osnovne geometrijske elemente koje dalje možemo prilagođavati i iz njih graditi kompleksne vizualne sustave. Kad spominjemo sustave mislimo na digitalne, web, aplikaciju i slično te fizičke, produkt dizajn, industrijski dizajn, arhitekturu i dizajn interijera.

Koliko je taj posao trajao?

Posao za ACG tehnički još traje. Osnovni dio je trajao oko tri do šest mjeseci s puno izrađenih i pratećih izvedenica osnovnog brenda. Tu također treba uvrstiti razradu raznih tehničkih standarda i aplikacija. Tekući projekti još traju kako bismo pomogli produbiti priču i izgradnju brenda ACG. Svjesni smo da je riječ o dugotrajnom projektu i da će se neki rezultati tek vidjeti puno kasnije u vremenskoj crti brenda.

Tko su ostali vaši veliki klijenti?

Zasad smo najviše vremena posvetili farmaciji i poznatim klijentima u auto industriji gdje ujedno radimo na UI/UX-u i cjelokupnom dizajnu i storytelling rješenjima koja produbljuju priču brenda, i samim tim emotivnu vezu svih koji su vezani uz brend. Pokušavamo se ne specijalizirati za jednu industriju nego ponuditi znanje širokog spektra dizajna. Također razvijamo svoje proizvode koji su neovisni o klijentu te su ciljani za širu publiku.

Karijeru ste započeli u Južnoafričkoj Republici. Što vas je dovelo tamo i na kojim projektima ste radili?

O tome bih mogao napisati roman, ali ukratko roditelji su otišli trbuhom za kruhom što je dalje moguće od zbivanja ranih devedesetih godina na prostorima bivše Jugoslavije. Cilj je bio izolirati se što je više moguće u tom trenutku i Južnoafrička Republika je bila dobar odabir za privremeni dom, ali ta se odluka pokazala kao nešto puno više od azila za mladu obitelj. Ta država mi je omogućila iskusiti kako je živjeti u zemlji ‘trećeg svijeta‘,  što stavljam pod navodnike jer je u mnogim stvarima puno razvijenija od nekih europskih zemalja. Imao sam sreću upisati vrlo kvalitetan fakultet za grafički dizajn i dizajn općenito. Paula Scher, svjetski poznata dizajnerica iz New Yorka držala nam je predavanja, a u Cape Townu sam imao čast razgovarati i upoznati se s vrhunskim dizajnerom i umjetnikom Stefanom Seigmeisterom. Na temelju dobrog portfolija imao sam sreću svoj prvi posao dobiti u konzultantskoj tvrtki za brending i dizajn, Brown KSDP (danas Brand Union) u kojoj sam prvi radni dan – koji je slučajno bio blagdan – dobio priliku raditi na brendiranju novog auto brenda Maybach. Prvi dio karijere koji sam proveo u Africi imao sam sreće učiti raditi s blue chip klijentima poput Maybacha, Toyote, Renaulta, Lexusa, KFC-a, Southern Suna, Tiger brandsa, SASFIN bankarske grupacije, Barclaysa, Vodafonea, Ferrarija...

Oslanjate li se na trendove u dizajnu ili samo na svoju kreativnost?

Pokušavamo što je više moguće ne pratiti trendove, pa čak ako to na prvu i nije toliko vidljivo. Želimo pronaći način kako upakirati vizualne sustave da bi bili bezvremenski. To ponekad znači da moraju biti što jednostavniji. Pravi dizajn je da je produkt - bilo grafički ili industrijski - kreiran u svom zeitgeistu, ali da i dalje vrijedi van okvira tadašnjeg vremena. To je naša metodologija u Billion Designu, bilo da dizajniramo logo, grafička sučelja, produkt dizajn ili dizajn interijera, jer rješenje ne bi smjelo imati ‘rok trajanja‘.

Kakva vas radna sredina može motivirati?

Mogućnost čestog putovanja, upoznavanja novih ljudi, uspostavljanje kontakata i upoznavanje novih kultura jedna mi je od glavnih motivacija i poticaja za rad. Za nas kreativne duše to je ključno. Dobiti priliku za zanimljiv pejzaž u geografskom te u socijalnom društvenom smislu nas hrani.

Koliko ste nagrada osvojili i za što?

Ako me dobro služi pamćenje dvadesetak. Tu su nagrade za animaciju, brending, ilustraciju, produkt dizajn, digitalni dizajn, vizualizaciju i slično. Među posljednjim nagradama je Core77, to je američka nagrada za vizualne komunikacije, brending i produkt dizajn i nagrađen sam broncom za vizualne komunikacije koje sam razvio za Rimac Grupu. Vjerujem da nagrade često i nisu pokazatelj koliko je kvalitetno odrađen posao. Dizajn i storytelling su prvenstveno rješavanje problematike za klijente i njihove proizvode. Ako se putem toga dođe do dovoljno kreativnog ili inovativnog rješenja onda ima prostora za mogućnost osvajanja nagrade. Mi smo tu da prvenstveno rješavamo svu komunikaciju brendova i usluga prema publici i potencijalnim klijentima. Tu se češće vodi bitka između raznih kompromisa kako bi rješenja bila najoptimalnija i najefikasnija na duge staze.

Zbog čega ste često mijenjali tvrtke i gdje sad radite i na kojim projektima?

Ako govorimo geografski radio sam u Johannesburgu, Cape Townu, Londonu, Beogradu, Svetoj Nedelji i Zagrebu. Tijekom dosadašnjeg radnog vijeka radio sam s klijentima poput Toyote, Vodafonea, Ferrarija, Renaulta, Maybacha i raznoraznim drugima u FMCG, tehnološkoj i turističkoj industriji. Drago mi je da sam tijekom svojeg dosadašnjeg poslovnog i kreativnog puta imao priliku raditi u raznolikim industrijama. Od robe široke potrošnje, prehrambene industrije, kulture, gradova, nekretnina, farmacije, auto industrije, turizma, mode, duhanske industrije, vojne industrije i IT industrije. Trenutno najviše radim s farmaceutskim industrijama, IT i startupovima..

Koliko su hrvatski dizajneri prepoznatljivi na svjetskom tržištu?

Hrvatska je stvorila svoj kreativni glas dosta rano, što vrijedi i za ostatak Balkana. Točno je da smo nadareni ne samo u dizajnu nego i na ostalim kreativnim područjima. Također mislim da bismo bili poznatiji da zemlje poput Hrvatske više ulažu u te industrije. Dizajn je u inozemstvu dio biznisa i neophodan je za opstanak tvrtki i usluga, a i vizualna pismenost je na višoj razini. Kod nas se nažalost još vode bitke prilikom objašnjavanja što je dizajn i zašto je potreban. Općenito je svijest o kvalitetnom dizajnu u Hrvatskoj još uvijek relativno niska i ne zna se razlika između dobrog i lošeg dizajna.

 

21. veljača 2024 11:54