‘;
Često od menadžera čujem priče da su toliko zauzeti svakodnevnim poslom da nemaju vremena za istraživanje kreativnosti. Potičem ih da odvoje jedan sat u tjednu, licem u lice ili online, u kojem se mogu usredotočiti na svoju kreativnost bez poslovnih agendi. To može rezultirati neočekivanim ostvarenjima koja se ne bi pojavila u preopterećenom uredskom okružju
Peter Moolan-Feroze diplomirao je likovnu umjetnost na prestižnoj Kraljevskoj akademiji umjetnosti u Londonu, ali svoj je umjetnički talent i strast prema crtanju odlučio proširiti i na područje biznisa. Na svojim umjetničkim radionicama namijenjenim poduzetnicima i timovima iz ljudi nastoji izvući često zaboravljenu kreativnost kako bi im pomogao da probude dijete u sebi te na drukčiji, vizualan način dođu do rješenja poslovnih problema i inovacija. Do sada je kao kreativni konzultant na London Business Schoolu radio s mnogim poslovnim školama i tvrtkama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Europi, Americi i Kini, a osim dugogodišnje suradnje i sa svojom alma mater, Kraljevskom akademijom umjetnosti, njegovi su klijenti neka od vodećih imena u bankarstvu, maloprodaji i marketingu.
Nedavno je takvu radionicu održao u Zagrebu, u organizaciji udruge poslovnih žena Lead.You. U povodu toga otkrio nam je kako poduzetnici mogu imati koristi od slikarskih tehnika, naizgled nespojivih s ozbiljnim poslovnim svijetom.
O kreativnosti i njezinoj važnosti za poslovni uspjeh rijetko se govori u poslovnom svijetu. Zašto je ona ipak važna?
– U novijoj povijesti kreativnost se nije smatrala tako važnom kao operativna strana poslovanja. Međutim, tijekom 25 godina koliko radim u tom području susreo sam se s mnogim višim menadžerima koji su shvatili koliko je ključna. Kao što je izjavio Bill Gates: ‘Jedina Microsoftova tvornička imovina jest ljudska mašta.‘ Poslovno okružje postalo je mnogo nepredvidljivije, višeznačnije, složenije i disruptivnije. Brzina promjena znači da ne možemo nužno predvidjeti što slijedi. Procesi koji sada funkcioniraju možda neće biti relevantni za nekoliko godina. To znači da menadžeri moraju prihvatiti nesvjesno, neočekivano i biti spremni prilagoditi se promjenama u mnogo kraćim vremenskim okvirima.
Nedavno sam na London Business Schoolu radio s tvrtkama kao što je Stellantis, gdje se od viših menadžera sada traži da budu kreativni i poduzetni. Kreativnost je potrebna u procesima koje tvrtka provodi, kako je menadžeri vode, kako rade s dobavljačima. To nisu nužno teme kojima poslovni ljudi prirodno gravitiraju, a umjetnici pak ne mogu disati bez njih. Zahvaljujući jednostavnim i praktičnim vježbama crtanja menadžeri također mogu prihvatiti te teme kao kreativne procese koji mogu proširiti sveukupne poslovne sposobnosti. Kao što je komentirao Jules Goddard, suradnik na London Business Schoolu: ‘Lideri moraju razmišljati malo više kao umjetnici.‘ Spajanje tradicionalne i operativne strane poslovanja s kreativnom i maštovitom stranom omogućuje menadžerima da budu bolje pripremljeni kako bi pouzdano odgovorili na nepoznato i budućnost koja se brzo mijenja.
Možete li nam dati neke primjere kako kreativnost i mašta mogu poboljšati poslovanje?
– Povećana kreativnost može donijeti različita poboljšanja u poslu. Jedno od najvažnijih pomaganje je višim menadžerima da uspostave kreativnu kulturu u tvrtki. Često čujem priče od menadžera da su toliko zauzeti svakodnevnim poslom da nemaju vremena za istraživanje kreativnosti. Potičem ih da odvoje jedan sat na tjedan, licem u lice ili online, u kojem se mogu usredotočiti na svoju kreativnost bez poslovnih agendi. To može iznjedriti neočekivana ostvarenja koja se ne bi pojavila u preopterećenom uredskom okružju. Svatko je kreativan i maštovit, ali kod mnogih su te vještine uspavane i tek ih treba probuditi.
Kakve rezultate vaše radionice donose timovima i organizacijama?
– Radionice donose drukčije načine rada, inovativnost i povećanje prihoda za tvrtke. Primjer je projekt na kojem sam radio na London Business Schoolu u suradnji s direktorom programa Gilesom Fordom. Zadatak je bio višem timu velike tvrtke za mobilnost osigurati kreativan i eksperimentalan prostor za razvijanje mašte. Postavio sam pitanje: ‘Što bi se dogodilo da kažemo da idemo u studio, a ne na posao?‘ Razgovarali smo o tome kako bi se mogla promijeniti ponašanja, kao i odnosi i ideje. Jedan menadžer preuzeo je ideju i proveo 64 eksperimenta na globalnoj razini koja su uključivala njihove kupce. Čelnicima poduzeća i kupcima svidio se pristup koji je potaknuo različite vrste razgovora o tome kako rade. Tvrtka je zabilježila velik porast poslovnih prihoda od ključnih kupaca koji su sudjelovali u eksperimentu.
Koje su glavne (mentalne) zapreke s kojima se susreću timovi kada pokušavaju primijeniti nove, kreativne pristupe u svom radu, kako gleda na današnji brzi razvoj umjetne inteligencije te smatra li da je ona prijetnja ili prilika za umjetnike doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.