Piletić: Minimalac će do 2028. rasti na 1250 eura bruto

Minimalna plaća u Hrvatskoj do 2028. rast će na 1250 eura bruto, najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na 17. Liderovoj konferenciji Dan velikih planova. Vlada je dobila treći mandat za redom od hrvatskih građana i na temelju onoga što im je obećala, pa će poslodavci morati ukalkulirati taj trošak ubuduće.

Minimalna plaća je 970 eura bruto u ovoj godini, a rasla je zadnjih dvije godine. U usporedbi sa Slovenijom 2016. bili smo na 73 posto slovenske prosječne plaće, a 52 posto minimalne. Ona je danas 75 posto, dok je prosječna 90 posto.

Tržište rada je bolje nego ikad, 73 tisuće je nezaposlenih, za razliku od 180 tisuća koliko ih je bilo od prvog mandata HDZ-ove vlade, dok je 1,8 milijuna zaposlenih. Smatra da su na ponos svima plaće zadnjih godina jer je prosječna plaća od 750 eura unazad desetak godina porasla na 1400 eura prošli mjesec.

Dodao je da HZZ godišnje izdvaja 180 milijuna eura kojima potiče tržište rada kroz razne programe.

- Kada smo lani govorili o povećanju minimalne plaće, poslodavci su tražili kompenzacijske mjere, koje je donio HZZ. No interes je bio nikakav, za svega 6000 radnika zatražen je novac.

Što se tiče radnog zakonodavstva, na prijedlog poslodavaca pojačat će se kontrola primjene kolektivnih ugovora kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. S uspostavom e-kolektivne baze u Hrvatskoj je 65 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima, što je također rast zadnjih godina. Dodao je da je do kraja kolovoza ove godine manji broj izdanih radnih dozvola za strance za 13 posto, a uočen trend produženja dozvola za 20 posto.

Gdje biti ’41.?

Ekonomski rast nije stao unatoč tome što je 16.10.1973. Robert Gordon tvrdio da jeste. Na njegove je riječi podsjetio Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika RH i posebni savjetnik za ekonomiju dodavši da nije stao je ga je potaknuo tehnološki napredak. On je govorio i o polarizacijama u našem, ali i svjetskom društvu te koliko to utječe na gospodarstvo.

- Moramo se pitati gdje ćemo biti za 15-ak godina, koja nam je vizija. Mi rastemo, ali trebamo znati što želimo. Moramo vidjeti što ekonomija na periferiji može. Primjerice, jedna od mjera je možda olakšati strancima upis na naše fakultete. Ne samo da bismo imali potencijalne stručnjake, nego bi oni za vrijeme studija mogli raditi poslove za koje uvozimo radnu snagu – rekao je Mačkić.

Prema njemu, za ravnotežu u političkom i ekonomskom životu važno je kakve su institucije, kako stojimo s inovacijama i investicijama. Niti jedan nabrojani faktor u našoj zemlji nije za pohvaliti. Već se sad moramo pitati gdje ćemo biti '41., tj. za 16 godina.

Usprkos tome, gospodarstvo je u punom zamahu, rekao je Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija. Model rasta je stabilan i održiv. Prije financijske krize 2009. bio je baziran na deficitu proračuna i vanjsko-trgovinske razmjene, a danas se on smanjuje. Što više, imali smo i proračunski suficita od 2014., a i viškove u robnoj razmjeni, zahvaljujući članstvu u EU.

- Hrvatska je predvodnik u povlačenju europskih sredstava, za razliku od prije deset godina kad smo slabo povlačili novac – rekao je Bule.

Što se tiče fiskalnog i administrativnog rasterećenje u zadnjih desetak godina poslodavci su rasterećeni za 2,3 milijarde eura.

Govorio je i o glavnim odrednicama posljednjeg kruga porezne reforme kojima je cilj digitalizacija, modernizacija i inovativnost.

Središnji registar stanovništva je strateški projekt, a zahvaljujući njemu bit će moguće vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba. Očekuje se i ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, a pripremat će se analize tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja te provedba mjera socijalne politike. Posebno je naglasio skore promjene fiskalizacije 2.0 od kojih će dugoročno korist imati i država i poslodavci.