Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. Štoviše, blagi rast cijena hrane i pića od 0,2 posto mjesečno je dvostruko slabiji u odnosu na prosjek euro područja, što upućuje na stabilizaciju u ovom segmentu nakon pada proizvođačkih cijena nekih poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU, koji je s malim odmakom odražava na pad maloprodajnih cijena hrane i pića i na domaćem tržištu, stoji u ovotjednoj HUP-ovoj analizi.
Aktualna godišnja stopa inflacija cijena hrane, pića i duhana u Hrvatskoj od 7,4 posto u studenom blago je iznad prosjeka euro područja (6,9 posto),a primjećujemo i da se razlika u rastu cijena u EU i Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci smanjuje. Bilježimo i malo sporiji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od 0,4 posto mjesečno, u odnosu na prosjek euro područja (-0,5 posto), zbog relativno postojanijih cijena usluga (0,0 posto nasuprot padu od -0,9 posto mjesečno).
Plaće u Hrvatskoj će rasti 8,5 posto
U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području. Štoviše, u prva dva mjeseca četvrtog kvartala vidimo snažan pad tromjesečnih cjenovnih očekivanja domaćih trgovaca u odnosu na treći kvartal, uz istovremeni snažan pad očekivanog kretanja zaliha.
Nakon stope inflacije od osam posto u ovoj godini, u 2024. godini očekuje se prosječna stopu inflacije na razini od oko četiri posto. Inflacija će i dalje biti nešto viša od prosječne EU stope, što osobito ne iznenađuje, obzirom na to da su cijene usluga i dalje za 30 posto niže od prosjeka euro zone. Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz očekivani oporavak realnih primanja zaposlenih u 2023. godini od 5,0 posto, odnosno 4,6 posto u 2024. godini zahvaljujući velikodušnim kolektivnim ugovorima te snažnom povećanju plaća u uslužnim sektorima. Očekujemo da će plaće u Hrvatskoj rasti 8,5 posto, čime se nastavlja trend bržeg rasta plaća u odnosu na euro područje gdje očekujemo nominalni rast plaća iznositi oko 4,5 posto, ističe HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
BDP raste iznad očekivanja
Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja (HUP: 2,3 posto), a zabilježeno je i neznatno ubrzanje rasta u odnosu na drugi kvartal ove godine (2,6 posto godišnje). Pritom se gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta koncentrira u osobnoj potrošnji i investicijama. Ubrzanje rasta osobne potrošnje na tri posto godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta neto plaća od čak 6,2 posto u trećem kvartalu, što je skoro dvostruko viša stopa od one zabilježene u drugom kvartalu (+3,4 posto), ubrzanja rasta zaposlenosti nadomak tri posto godišnje te jačanja potrošačkog kreditiranja.
U trećem kvartalu je, međutim, došlo do snažnog pogoršanja strukture rasta BDP-a s obzirom na pad robnog izvoza od čak -20,4 posto godišnje. To je direktna posljedica pada potražnje iz najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Snažan rast cijene električne energije za poduzeća (po prvi puta iznad prosjeka EU) te sporiji pad cijena uvoznih proizvođačkih inputa u odnosu na prosjek EU negativno su utjecali na konkurentnost. Među najpogođenijim granama ističu se proizvodnja energenata (posebno električna energija), poljoprivreda, prerada drva, metalni proizvodi te električna oprema.
Stopa rasta među najvišima u EU
Unatoč istodobno snažnom padu robnog uvoza (- 14,8 posto godišnje) i očitom poboljšanju energetske bilance, ovaj put je izostao doprinos neto izvoza. U trećem kvartalu po prvi put od pandemijske 2020. godine bilježimo i pad izvoza usluga, što upućuje da se postojeći model turizma s prevladavajućim kratkoročnim najmom te gostima niže, narušene kupovne moći suočava s ograničenjima daljnjeg rasta. Iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka – opet na štetu robnog izvoza.
Stoga se u zadnjem kvartalu 2023. očekuje usporavanje rasta prema dva posto (prosjek 2023. godine 2,5 posto) te sličnu dinamiku u 2024., čemu također doprinosi pogoršanje uvjeta financiranja nakon inicijalnog blagotvornog utjecaja ulaska u euro područje. Iako investicije ostaju podržane rekordnim EU fondovima (povučeno 6,2 milijarde eura ili 5,5 posto BDP-a u 2023.) i investicijama međunarodno-integriranih tvrtki u produktivnost, investicije privatnog sektora pate zbog pogoršanja uvjeta financiranja, inozemne potražnje te opreza inozemnih vlasnika pogođenih recesijom.
Kontinuirano snažna potražnja za radom uz snažan realni rast plaća (+4,5 posto) u korist osobne potrošnje te fiskalna ekspanziju u izbornoj godini djeluju stabilizacijski, ali nastavljaju podgrijavati inflaciju, stoji u najnovijim HUP analizama.