Uobičajeno poslovanje više nije opcija za europske poljoprivrednike i poduzeća ako se žele izbjeći klimatski kolaps i ekonomske poteškoće, kaže zajedničko izvješće koje je predstavljeno u EU nakon sedam mjeseci pregovora između 29 organizacija koje imaju udjela u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Unije.
To u kratko znači da stižu nova pravila, nameti i ograničenja za europske poljoprivrednike koji su posljednjih godina svoj bijes u pravilu izražavali na ulicama europskih gradova. Početkom godine njemački kancelar Olaf Scholtz je također predstavio planove uštede kako bi popunili rupu od 17 milijardi eura u proračunu za 2024. godinu. Plan je bio smanjiti porezne olakšice za poljoprivredni dizel i ukinuti izuzeća od državnog poreza na poljoprivredna vozila, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo i proteste njemačkih poljoprivrednika koji su s traktorima okupirali Berlin. No, nakon mjesec dana protestiranja njemačkih farmera koji su kao i kanadski i nizozemski prije njih izašli na ceste, vlada je odlučila ublažiti najavljene planove uštede, najavivši odustajanje od prijedloga za ukidanje izuzeća od poreza za poljoprivredna vozila te su najavili da će postupno smanjiti porezne olakšice za dizelsko gorivo koje se koristi u poljoprivredi. Čak je i ministar poljoprivrede Cem Özdemir govorio protiv toga da se rezovi provedu u potpunosti jer kako je rekao ‘poljoprivrednici nemaju alternativu dizelu‘.
Ustupci pred izbore
Tako je i Von der Leyen prije lipanjskih izbora za EU omogućila razne ustupke poljoprivrednicima kako bi ih umirila i kako bi povećala svoje izglede za ponovno osvajanje čelne pozicije u EU, što je se na kraju i dogodilo. Nakon njezina poziva uslijedili su neki ‘brzi i prljavi‘ ustupci poljoprivrednim lobijima koji su razbjesnili ekološke nevladine organizacije i progresivne zakonodavce koji su smatrali kako to ‘nije održivo‘.
Sada, nakon izbora, opet se može oplesti po poljoprivrednicima i kršiti predizborna obećanja kako to već ide u političkom životu, pa Von der Leyen kaže kako se ‘mora učiniti više kako bi se zaštitila poljoprivreda i kako bi poljoprivredno prehrambeni sustav učinili otpornijim i konkurentnijim te što je najvažnije – održivim‘.
Njezini prioriteti, rekla je, uključuju ‘poštene i dostatne prihode za poljoprivrednike, poljoprivredu koja radi za prirodu i s prirodom i sustav koji radi s poticajima‘.
Promjena prioriteta financiranja poljoprivrede
U središtu izvješća je pitanje kako EU dodjeljuje svoje poljoprivredne subvencije. CAP (The common agricultural policy) ili Zajednička poljoprivredna politika s nevjerojatnim proračunom od 378 milijardi eura između 2021. i 2027., dugo se suočava s kritikama zbog nerazmjernog favoriziranja velikih industrijskih farmi. Jedna od najznačajnijih preporuka iz izvješća jest bolje usmjeriti ovo financiranje. Umjesto da se plaćanja temelje samo na površini koja se obrađuje, subvencije bi se trebale raspodijeliti prema istinskim potrebama, potičući ekološki prihvatljive prakse.
Za Lider je nedavno Ivan Kopilović, vlasnik Agro Cibalae pričao o promašenim politikama CAP-a.
- Riječ je o provedbi strategije ‘od polja do stola‘, odnosno Zelenog sporazuma, osmišljene prije svih kriza, u jednom potpuno drugačijem okružju. S obzirom na to da EU ima vrlo trom sustav, nije mogao primjereno odgovoriti na izazove koji se događaju u svijetu, a najveće su žrtve poljoprivredni proizvođači. Naime, EU s pomoću ZPP-a želi imati proizvodnju zdrave i sigurne hrane u dovoljnim količinama po prihvatljivim cijenama te je predvidio smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, primjene pesticida i antibiotika za 50 posto te ekološku poljoprivredu koja treba obuhvatiti najmanje 25 posto poljoprivrednih površina u zemljama članicama. To su dosta ambiciozni planovi u kojima, ne računajući krize koje su poslije izbile, nisu uzete u obzir katastrofalne klimatske promjene, zbog čega je ZPP totalni promašaj – rekao je tada između ostalog Kopilović.
Marco Contiero, Greenpeaceov direktor poljoprivredne politike EU-a, bio je posebno glasan o nedostacima u sadašnjem sustavu te je pozvao EU da prestane financirati mega-farme koje doprinose zagađenju i klimatskim krizama te da preusmjeri sredstva prema manjim poljoprivrednicima koji rade na obnovi prirode i zdravijoj proizvodnji hrane.
Trenutačna shema temeljena na području je dugo bila na udaru kritika, ali značajna promjena se pokazala sporom i teškom. Međutim, poljoprivredni lobiji i drugi članovi sad su se po prvi put složili da potpora dohotku treba biti ‘usmjerena na male i srednje poljoprivrednike koji čine većinu u EU i kojima je pomoć najpotrebnija.‘
S druge strane, ovaj program temeljen na prihodu ne bi trebao ovisiti o tome poštuju li poljoprivrednici dodatna pravila zaštite okoliša — što znači ona koja nadilaze postojeće zakone EU-a, kao što su onečišćenje nitratima ili pravila zaštite staništa.
Umjesto toga, poljoprivrednicima koji koriste održive prakse trebao bi se podijeliti zaseban skup sredstava, a njime bi upravljale i poljoprivredne i ekološke vlasti pa su sudionici također zatražili ‘značajno godišnje povećanje‘ potpore za okoliš.
Održivi prehrambeni sustavi
Sljedeća dva slona u sobi bile su održiva prehrana i konzumacija mesa. Stručnjaci su se složili da je ključno poduprijeti stalna smanjenja potrošnje proteina životinjskog podrijetla — npr. meso i mliječni proizvodi — u korist biljnih alternativa. Također su pozvali na reviziju zakonodavstva EU-a o označavanju hrane i pozvali na rješavanje marketinga dječje hrane, dok su zagovarali smanjenje poreza i druge socijalne i fiskalne poticaje.
- Održivi izbor treba postati izbor po defaultu - stoji u izvješću.
Na kraju prethodnog mandata Komisija je trebala objaviti okvir održivih prehrambenih sustava kako bi pomaknula obrasce potrošnje u tom smjeru, ali inicijativa je odložena usred napete rasprave.
Naravno da izvješće nije moglo bez emisija, pa kažu kako je poljoprivredni sektor odgovoran za više od 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, i to uglavnom od stoke. Ipak, iako se EU obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030., nisu postavljeni nikakvi ciljevi za poljoprivredu.
Prema izvješću, ‘raznolikost i složenost poljoprivrednih sustava zahtijevaju rješenja po mjeri pa je zatraženo da EU postavi različite ciljeve za smanjenje emisija za različite vrste poljoprivrede.
Što se tiče životinjskih farmi, predloženi su teritorijalni akcijski planovi kako bi se osigurala pravedna tranzicija u regijama s visokom koncentracijom stoke. To bi predvidjelo mehanizme kao što su sheme dobrovoljnog otkupa — za smanjenje broja životinja ili programe prekvalificiranja za prelazak na alternativne proizvodne sustave s fokusom na mlade poljoprivrednike.
Što je sljedeće za poljoprivredu?
Pravi test doći će u sljedećih nekoliko mjeseci. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će nalazi ovog izvješća biti ugrađeni u novu ‘Viziju za poljoprivredu i hranu‘, koja će biti objavljena u prvih 100 dana njezina drugog mandata, koji počinje u studenom. Ostaje za vidjeti hoće li ova vizija dovesti do stvarne, trajne promjene.
Poljoprivredne lobističke skupine Copa i Cogeca, povijesno kritične prema zelenim reformama, oprezno su pozdravile proces dijaloga. Međutim, pozvali su Europsku komisiju da u narednim tjednima uzme u obzir zabrinutost svih dionika. U svakom slučaju, poljoprivrednike očekuju promjene, a čini se i potrošače ako svi ovi planovi iz izvješća u konačnici budu provedeni.