Biznis i politika
StoryEditor

Plenković: Euro nije bio uzrok inflacije

30. Siječanj 2024.
foto Alexandros Michailidis/shutterstock

Euro nije bio uzrok inflacije, a ulazak u eurozonu omogućuje nam snažnu polugu u razvoju gospodarstva - najvažnije su teze iz govora predsjednika Vlade Andreja Plenković na konferenciji ‘Godina dana s eurom u Hrvatskoj‘ koja se održala u utorak u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Kako je istaknuo premijer, odluku da se Hrvatska pridruži eurozoni donijela je njegova prva Vlada u siječnju 2017. godine, a proces je započeo u nimalo povoljnim okolnostima.

Najkraće u čekaonici

- Propala je najveća kompanija u zemlji Agrokor, zatim su izbili problemi u brodogradilištima, pa je došla pandemija koja je izazvala najveći državni intervencionizam ikada - nabrojio je Plenković.

Unatoč tome, temelj tog projekta je očuvan, a to je politička stabilnost. Potvrda toga jest da je Hrvatska primljena u tečajni mehanizam ERM II - ‘čekaonicu za eurozonu‘ - svega pet dana nakon održanih parlamentarnih izbora u srpnju 2020. godine. U tečajnom mehanizmu Hrvatska je provela tek 906 dana, najkraće od svih država koje su prošle kroz taj proces. Koliko je politička stabilnost važna u ovom procesu pokazuje i primjer Bugarske koja je u eurozonu krenula u isto vrijeme kad i Hrvatska, ali Bugari još nemaju eure u novčanicima.

- U dvije godine u Bugarskoj je održano pet izbora - naglasio je premijer.

U javnosti se uvođenje eura najčešće povezuje s rastom inflacije, a Plenković tvrdi da je prema podacima Europske komisije uvođenje eura doprinijelo inflaciji u Hrvatskoj sa samo 0,4 postotna boda. To je, kako je kazao premijer, mali i jednokratan inflatorni pritisak. Inače, što se tiče rasta cijena, od 2016. do kraja 2023. inflacija je ukupno porasla 28,6 posto. Istovremeno, mirovine su porasle 56 posto, prosječne plaće 61 posto, a minimalna plaća 103 posto.

Plenković je ‘doba inflacije‘ razdijelio u tri razdoblja. Prvo je od 2016. do sredine 2021. kada je kumulativna stopa porasla 5,3 posto. U idućih 15 mjeseci, do listopada 2022., inflacija je skočila 15,6 posto, ponajviše zbog golemog skoka cijene energenata. Na kraju, od listopada 2022. do prosinca 2023. inflacija je porasla 5,1 posto. Što se tiče eura kao razvojne poluge, premijer je naglasio kako strani konzultanti koji savjetuju investitore ističu da je Hrvatska članica eurozone i Schengena te ima pristojnu stopu poreza na dobit.

- Za ovu godinu vrijednost BDP-a u nominalnom iznosu bit će 75 milijardi eura što je gotovo 20.000 eura po stanovniku. Za usporedbu, 2016. BDP per capita bio je na 12 tisuća eura - kazao je Plenković.

Prvi puta u povijesti

Guverner HNB-a Boris Vujčić u svom je obraćanju istaknuo kako je Hrvatska uvela euro u trenutku najveće inflacije u Europi od 70-ih godina prošlog stoljeća.

- Nijedna država nije uvela euro u takvim vremenima - istaknuo je Vujčić.

Unatoč tome, podaci Eurostata govore da je uvođenje eura povećalo inflaciju u Hrvatskoj za tek 0,2 postotna boda što je, kako je ocijenio guverner, u granicama očekivanja.

- Inflacija u Hrvatskoj bila je niža nego u državama Europske unije koje nemaju euro - istaknuo je Vujčić.

image

Guverner HNB-a Boris Vujčić

foto Rene Karaman

S druge strane, koristi ulaska u eurozonu po financijski sustav su mnogobrojne. Prva i najvažnija je uklanjanje valutnog rizika, a potom pad troškova zaduživanja.

- Prvi puta u povijesti naše su kamatne stope usporedive s eurozonom, pa i niže. Tako je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj na 3,64 posto, u Njemačkoj na 4,22 posto dok je prosjek eurozone četiri posto. Isto tako, kamatne stope na kredite poduzećima iznad milijun eura kod nas iznose 4,74 posto, u Njemačkoj 6,27 posto, a u eurozoni 5,65 posto - kazao je Vujčić. Za usporedbu, mađarska poduzeća plaćaju 13,86 posto.

Da je euro učinio Hrvatsku snažnijom ocijenio je i Philip Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke. Prema njegovim riječima, hrvatsko iskustvo uvođenja eura dobar je primjer drugim državama koje se žele pridružiti. Lane je naglasio važnost eura kao valute s kojom se može trgovati s ostatkom svijeta i ulaziti u financijske transakcije. Međutim, da bi se njegova stabilnost očuvala, potrebno je održavati odgovornu fiskalnu politiku, kazao je.

Na konferenciji je održana i panel-rasprava na temu ‘Je li euro ispunio očekivanja‘ koji je moderirao viceguverner Michael Faulend. Iz perspektive banaka, ulazak u eurozonu u tome je svakako uspio. Prema riječima Dinka Lucića, predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), u vrijeme kune banke su imale otvorenu deviznu poziciju što im je pričinjavalo trošak.

- Smanjenje obvezne pričuve otpustilo je četiri milijarde eura u sustav što je povećalo kreditni potencijal - podsjetio je Lucić.

Prema njegovim riječima, to je omogućilo jeftino kreditiranje u Hrvatskoj. Naime, 2020. kamatne stope u Hrvatskoj bile su na razini onih u Mađarskoj i Češkoj. Danas su kamatne stope u Mađarskoj tri puta više nego kod nas, a u Češkoj dva puta, naglasio je prvi čovjek PBZ-a.

- Kvaliteta uvođenja eura u Hrvatskoj bila je ekstremno visoka - smatra Lucić.

Pitanje percepcije

Konkretne dobrobiti eura osjetio je i realni sektor. Prije uvođenja eura kompanija HF Group, s obzirom da je izvozno orijentirana, godišnje je gubila 200 tisuća eura na tečajnim razlikama, kazao je direktor Zoran Uranjek.

- U 10 godina tečajne razlike uzele su nam dva milijuna eura - dodao je Uranjek.

Na pitanje jesu li trgovci povećavali cijene koristeći se prelaskom na novu valutu, Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma je kazao kako taj trgovački lanac zbog eura nije poskupio robu na svojim policama.

Što se tiče percepcije da su cijene kod nas više nego u susjednim državama, Mitreski je istaknuo da su u lancu formiranja cijena trgovci na zadnjem mjestu.

- Osim toga, PDV nije isti u svim državama. Tu je i loogistički trošak koji je u Hrvatskoj prilično velik, a imamo i iznimno veliku sezonalnost. Načelno, neki su proizvodi kod nas jeftiniji, a drugi nisu - izjavio je prvi čovjek Konzuma.

To potvrđuje i činjenica da se primjećuje povećani promet u Konzumovim pograničnim trgovinama, poput one u Iloku.

Na pitanje zašto vlada percepcija da je euro povećao cijene dio objašnjenja ponudila je Andrijana Mušura Gabor, viša predavačica i bihevioralna znanstvenica sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. U definiciji percepcije, ključna je riječ interpretacija činjenica, naglasila je.

- U vremenima inflacije događa se i ‘zabuna oko cijena‘. Utjecaj ima i asimetrična percepcija vrijednosti kad smo skloniji potrošiti u euru zbog nižeg nominalnog iznosa cijene - kazala je Mušura Gabor.

Prema njezinom mišljenju, ukidanje dvojnog iskazivanja cijena ubrzat će navikavanje na euro.

25. travanj 2024 10:48