Bahat nastup u kombinaciji s vještim korištenjem statističkih podataka, izbjegavanjem odgovora, ‘reduciranjem istine‘, diktiranjem ‘tema‘ i ‘netema‘, istraživanjem i difamiranjem oponenata tehnologija je nastupa Andreja Plenkovića prema političkim protivnicima i previše znatiželjnim novinarima
– Slatki ste, radoznali ste tu! – komentirao je premijer Andrej Plenković pitanje novinarke Nove TV Anje Perković koja je prošlog tjedna pokušala doznati detalje o porezu na nekretnine. Novinarka N1 televizije Jelena Bokun upozorila ga je da pripazi s takvim neprimjerenim izjavama, za što nema potrebe, što ga je posebno iznerviralo:
– Nemojte vi meni govorit samo što ima, a što nema potrebe. Imam ja svoj mandat da govorim što je, a to je otvoreno govorit kako stvari stoje… Šta vas briga? Kakva su to tehniciranja potpuno nebitna? Opterećujete se temama koje su nebitne. Zakon ide u javno savjetovanje, čut će se eho javnosti, prilagodit će se, ne razumijem kome je to bitno koji će dan biti objavljeno? Nikome!
Ta epizoda kao da je bila nastavak netom završenoga aktualnog prijepodneva na kojem su premijer i ministri odgovarali na pitanja zastupnika. A Plenković je, kao i obično, prednjačio u žestini kojom bi se obrušio na svakoga oporbenog zastupnika koji bi postavio neugodno ili, prema njegovu mišljenju, neprimjereno pitanje.
Okoristio se gaulajterom
Treba reći da nije premijer rodonačelnik žestine u vrhu hrvatske politike. Na svoje eskapade odavno nas je naviknuo Zoran Milanović, posebno od predsjedničke kampanje, koja kao da nije ni prošla, a već se primiče nova. No Plenković je prihvatio takvu retoriku ‘na rubu‘, i to ne samo u polemikama s Milanovićem nego i sa svakim nepoćudnim (oporbenim) zastupnikom, pa i s novinarima, posebno pripadnicima ‘osovine zla‘ (kako je pod zajednički nazivnik strpao Nacional, 24sata, Telegram, Indeks i N1).
U kontekstu javne komunikacije sjećamo se i Plenkovićeve podjele medijskog sadržaja na ‘teme‘ i ‘neteme‘. ‘Teme‘ su glorificiranje Vladinih uspjeha, a ‘neteme‘ izvještavanje o svim aferama i koruptivnim radnjama u koje su umiješani visokopozicionirani članovi njegove državne i stranačke nomenklature. Naravno, arbitar koji procjenjuje što je ‘tema‘, a što ‘netema‘ jest – Plenković – pa je jasno koje ‘teme‘ otvaraju njemu bliski mediji, a koje ‘neteme‘ otvara ‘klika lijevih medija‘.
U javnom nastupu nije važno koje je novinarsko ili zastupničko pitanje, Plenković će nabrajati Vladine uspjehe tako dugo dok ne zaboravi što je trebao odgovoriti i podsjećati oporbene zastupnike na izborne poraze. I obično, onako usput, spominje predsjednika Milanovića kao dežurnoga krivca – od njegova navodnog rusofilstva do protuustavnog djelovanja, a posebno voli podsjećati da neće razgovarati s čovjekom koji HDZ naziva nacističkom strankom.
Pritom je zanimljivo da takve kvalifikacije nije bilo, nego se Plenković referira na to što je jednom prilikom Milanović tadašnjega (2021.) ministra obrane Banožića nazvao ‘gaulajterom‘. To je bila titula najvišega regionalnog nacističkog opunomoćenika, izravno odgovornog Hitleru, ali i domaći i strani rječnici dodaju da je to, u prenesenom značenju, onaj koji se ponaša nasilnički i misli da ima neograničenu vlast.
Istina i porezi na ‘reduciranju‘
‘Istina je voda duboka‘, pjevao je jedan predsjednički kandidat, a ponavljao i jedan bivši visokorangirani HDZ-ovac. I Plenković katkad zapliva tim opasnim i dubokim vodama. U grotesknoj polemici o korištenju vojnih helikoptera i brodova ponavljat će tvrdnju o 350 Milanovićevih letova iako je pravi broj znatno manji. Hvalit će se pretvaranjem Istarskog ipsilona u puni profil autoceste premda je riječ o brzoj cesti kojoj do prave autoceste nedostaje zaustavni trak, i to je jedina brza cesta u Hrvatskoj na kojoj se naplaćuje cestarina.
Govoreći o porezu na nekretnine koji se upravo uvodi, ustvrdio je da je HDZ u predizbornom programu rekao da će ‘stavljati više akcent s oporezivanja rada, a to su plaće, porez na dohodak koji će ići prema dolje, na oporezivanje imovine, a to je u ovom slučaju porez na nekretnine‘. Međutim, u programu se uopće ne spominju oporezivanje imovine i porez na nekretnine, samo se spominje povećanje pravednosti poreznog sustava, ‘stavljajući veće težište na porezno rasterećenje rada‘.
Upravo je Plenković, braneći kandidaturu Ivana Turudića za glavnoga državnog odvjetnika, upotrijebio sintagmu ‘reducirani izričaj‘ (umjesto laži) opravdavši neistine koje je izrekao Turudić u medijima i pred saborskim odborom. I to su svojevrsne ‘redukcije‘ kojima se u kombinaciji s vještim korištenjem zamjenskih podataka, izbjegavanjem odgovora i difamiranjem oponenata koristi Andrej Plenković. Bahatost je tu samo dodatna karakterna osobina koju, sudeći prema izbornim rezultatima, većina glasača ne penalizira, pa Plenković takvu dobitnu tehnologiju nema razloga mijenjati.