Biznis i politika
StoryEditor

Poboljšanje klime u uslužnim sektorima daje nadu da će ekonomija ponovno rasti od proljeća

23. Ožujak 2024.

Poslovni indeksi menadžera nabave (PMI indeksi) u ožujku ponovo pokazuju mješovitu izvedbu. PMI indeks za uslužni sektor, kao najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje, skočio je na 51,1 bod, što je drugi uzastopni rast iznad razine od 50 bodova iznad koje se (povijesno gledano) ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna. 

Iako gospodarstvo euro područja nije zabilježilo rast od jeseni 2022., a u prvom kvartalu ove godine se očekuje novi kvartalni, poboljšanje klime u uslužnim sektorima daje nadu da će ekonomija ponovo rasti od proljeća ove godine. Istovremeno, unatoč prvim znacima oporavka inozemne potražnje, iznenadni pad PMI indeksa za prerađivačku industriju odražava pad narudžbi te pogoršanje cjenovne konkurentnosti zbog nekonkurentne cijene energenata, administrativnih nameta te nekonkurentnih korporativnih poreza u Njemačkoj.

Osim toga, dobar dio neizvršenih narudžbi nakupljenih tijekom pandemije je do sada procesuiran pa je subindeks trajanja isporuka i dalje iznad dugoročnog trenda. Pad aktivnosti u prerađivačkoj industriji nesumnjivo će ostaviti trag u uslužnim sektorima, što je, povijesno gledano, samo pitanje vremena. Unatoč razvedravanju u vanjskom okruženju, europske kompanije kao da još nisu ‘probavile’ rekordno povećanje referentnih kamatnih stopa ESB-a pa će oporavak od druge polovice godine i dalje biti relativno mršav.

Štoviše, snižavanje kamatnih stopa ESB-a, koje se očekuje od ljeta nadalje, neće snažnije potaknuti gospodarstvo do 2025. godine zbog vremenskog odmaka njihovog učinka na realnu ekonomiju. Napokon, čelnici ESB bi trebali biti zadovoljni što subindeks izlaznih cijena nije nastavio svoj uzlazni trend s obzirom na drugi uzastopni mjesečni pad i u sektoru usluga te u proizvodnom dijelu ekonomije.

- To samo po sebi upućuje na stabilizaciju, odnosno pad temeljne inflacije kao jedan glavnih preduvjeta smanjenja referentnih kamatnih stopa ESB-a polovicom godine. Sve spomenuto podržava scenarij plitke recesije, dakle bez većeg pogoršanja prilika u ekonomiji, s obzirom da određena pozitivna kretanja poništavaju negativne efekte rasta kamatnih stopa. Naime, zahvaljujući manjku radne snage ne bi trebalo doći do znatnog povećanja nezaposlenosti, što podržava osobnu potrošnju - stoji u novom Fokusu tjedna. 

Nadalje, očekuje se pad troška energenata na razini ekonomije na 3,3 posto BDP-a u 2023. sa 3,7 posto lani. Bilance njemačkih tvrtki doživjele su značajan oporavak u proteklim godinama. Sve u svemu, u 2023. očekujemo pad njemačkog BDP-a od oko 0,5 posto.

26. svibanj 2024 19:45