‘;
Tvrtke bilježe pad narudžbi iz inozemstva, osobito iz Njemačke, održivost lohn-poslovanja sve je upitnija, od industrije tekstilne industrije do IT-a, a na to su se još, pogotovo kad je tradicionalna industrija u pitanju, nadovezali povećani troškovi rada potaknuti povećanjem minimalne plaće, što rezultira gašenjem proizvodnih pogona, likvidacijom poslovanja i gubitkom radnih mjesta. A to samo znači da je za neke djelatnosti kriza već počela
Potkraj prosinca 2024. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bile su evidentirane 91.563 nezaposlene osobe, što je 1666 osoba više od prethodnog mjeseca. Kad se sjetimo onih 400 tisuća nezaposlenih iz 2002. ili 2012. kada se u jednom danu izgubilo oko 400 radnih mjesta, ovakvi podaci ne izazivaju paniku. U 2024. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 5,1 posto, što je blagi porast od 0,1 posto u odnosu na studeni. I dalje ništa alarmantno. Uostalom, zaposlenost je na godišnjoj razini povećana za tri posto, pa tko bi uopće podizao obrve na gubitak tisuću i nešto sitno radnih mjesta?
Međutim, ako se statistika ogoli na industriju i proizvodnju, podaci pričaju neke druge priče. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u prosincu 2024. u usporedbi sa studenim iznosi za 0,4 posto, što također samo po sebi nije neka cifra, a u usporedbi s prosincem 2023. to je pad od dva posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), što već može biti razlog za postavljanje pitanja. A odgovori na ta pitanja glasili bi: izgubili smo mnogo radnih mjesta u industriji. Najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 21,7 posto, te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 12,8 posto, pad od 7,6 posto zabilježila je proizvodnja namještaja, odnosno drvna industrija.
Kriza je počela
Industrijska proizvodnja pala je za jedan posto na godinu u četvrtom tromjesečju prošle godine nakon rasta od jedva 0,2 posto u trećem kvartalu, a pao je i izvoz u EU. Prema prvim podacima DZS-a, u članicama EU-a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti od 14,3 milijarde eura ili 0,2 posto manje nego u istom razdoblju 2023., što nam jasno govori da situacija nije tako bajna kakvom se nastoji prikazati i da se događa nešto što ne možemo ignorirati. A kad skinemo ružičaste naočale, situacija u izgleda ovako: tvrtke bilježe pad narudžbi iz inozemstva, osobito iz Njemačke, održivost lohn-poslovanja sve je upitnija, od industrije tekstilne industrije do IT-a, a na to su se još, pogotovo kad je tradicionalna industrija u pitanju, nadovezali povećani troškovi rada potaknuti povećanjem minimalne plaće, što rezultira gašenjem proizvodnih pogona, likvidacijom poslovanja i gubitkom radnih mjesta. A to samo znači da je za neke djelatnosti kriza već počela.
Gdje nestaju radna mjesta?
Nedavno je talijanska tekstilna grupacija Benetton odlučila zatvoriti svoj proizvodni pogon u Osijeku i proizvodnju preseliti u nešto isplativiju Srbiju, tako se barem priča u kuloarima. Preseljenje na mjesto gdje je jeftiniji rad rezultiralo je otkazom za više od 260 radnika, odnosno radnika koje će se, vjerojatno, što zbog godina, što zbog vještina koje nisu tražene, jako teško zaposliti. Talijanski su poslodavci tu odluku donijeli nakon 25 godina poslovanja u Hrvatskoj, a kao uzrok naveli su velike gubitke, koji su 2023. iznosili 230 milijuna eura. Benetton je u probleme povukao i tekstilnu tvrtku Leonarda iz Daruvara, koja mu je bila kooperantica i koja je također zatvorila svoje pogone, a trideset radnika ostalo je bez posla. A osim toga, nije Benetton jedini...
Nekadašnja varaždinska tekstilna ikona Varteks potkraj prošle godine završila je u stečaju zbog nagomilanih dugova i financijskih gubitaka, a vjerovnici su nedavno većinom glasova odlučili da se proizvodnja neće nastaviti, ali i da se nastavi poslovanje u dijelu prodaje robe i održavanja hladnog pogona. Postoji nada da će Varteks proizvoditi odore za Ministarstvo obrane, iako i to manje izgleda kao spas, a više kao produljenje agonije i neizbježnog. Valja podsjetiti da je prošlu godinu u stečaju završila i Šibenska revija, ostavivši tristo krojačica bez posla. Ali to je tek dio radnih mjesta koja su izgubljena, gdje ona još nestaju pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.