Hrvatski potrošači, ako je vjerovati istraživanjima i trgovcima, već su se zbog inflacije i pada kupovne moći počeli odricati. Gotovo 60 posto ispitanika u Hendalovom istraživanju za Lider o utjecaju poskupljenja odnosno inflacija na kupovinu, navelo je da već sad kupuje manje odjeće i obuće, malih kućanskih aparata te mobitela i ostalih tehničkih roba. Odriču se i novog namještaja i opreme za kućanstvo, oko polovice ispitanika odustaje od kupnje grickalica i slatkiša, a najviše su se ipak počeli odricati trošenja u ugostiteljskim objektima. Neki obrasci ponašanja potrošača mogu se predvidjeti i "golim okom". Poput onog da će se u krizi potrošači rjeđe odlučivati na kupnju premium proizvoda i da će se okretati robnim markama tzv. privatnim markama.
A za trgovce i proizvođače to znači da se moraju baviti neprestanim osluškivanjem i praćenjem potrošačkih navika kupaca, ali i svih poteza konkurencije, te predviđanjem potrošnje kupaca. Rekao je to Martin Evačić, direktor NTL-a, i naglasio da je pad potrošnje već započeo. Kupuje se manje nego prije, količinski.
- Po prihodima se to ne osjeti, jer su cijene rasle, ali potrošači već kupuju manje količine hrane i potrepština i prvo čega se odriču su skuplji artikli i vraćaju se osnovnim namirnicama i jeftinijim robnim markama – ispričao je Evačić.
Dođe li do veće krize, i u Mesnoj industriji Ravlić vjeruju da će se robne marke ipak više prodavati jer su jeftinije od branda, a prodaja će svakako ovisiti o cijenama samih proizvoda i o utjecajima na cijenu konačnog proizvoda, poput cijene energenata i slično.
-Trenutačna situacija je drugačija od recesije od prije nekoliko godina jer danas postoje određeni poremećaji na tržištu, ali ne očekujemo promjene u potražnji mesa i mesnih proizvoda, već će se više promijeniti potražnja između kategorija mesa – poručuju iz Ravlića.
Povoljniji supstituti
Potvrđuje to i Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju. Ona je pak za vrijeme prošle recesije radila je u Badelu 1862 i sjeća se, kaže, da se u to vrijeme velik broj konzumenata odrekao alkohola, skupih vina i jakih alkoholnih pića.
- Taj se trend osjetio i u maloprodaji i u HoReCa kanalu, a pretpostavljam da ni ovaj put, ukoliko doista dođe do veće krize, neće biti drugačije. Osim toga, ono što je također svojstveno odricanjima u krizi kod nas jest da građani počinju konzumirati manje mesa. A kad i biraju meso, prije se odlučuju u krizi na kupnju piletine i svinjetine, nego govedine i teletine – prisjetila se Blažić.
Kako navode u Ravliću, od početka godine kupuje se jednako, ali je evidentno, poručuju, da su kupci osjetljiviji na cijene i da kupuju druge povoljnije proizvode iz istih kategorija, primjerice prasetinu umjesto odojka.
- Promjene potrošača osjetimo kod cjenovno osjetljivih kategorija prehrambenih namirnica, no cjenovna elastičnost je smanjena te ne očekujemo da će doći do smanjenja ukupne potražnje za našim proizvodima unatoč poskupljenjima koje nas očekuju na svim poljima. Eventualno može doći do prelijevanja u potražnji između kategorija proizvoda na povoljnije supstitute, npr. umjesto teletine, kupci će odabrati junetinu – zaključili su u Ravliću.