Poduzetnici se slažu: posljedice novih ugovora Gradske plinare Zagreb bit će veće nego što se misli

Gradska plinara Zagreb poslala je poduzetnicima nove prijedloge ugovora kojima će se cijena plina mijenjati na mjesečnoj bazi, što poduzetnici, kojima su ove godine već porasli troškovi poslovanja, nisu dobro prihvatili. Prvi su na nezadovoljstvo ukazali članovi Udruge Glas poduzetnika, koji smatraju da se nauštrb poduzetnika pokušava profitirati.

Predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas objašnjava da se kod navedenih ugovora radi o tome da nema cijene plina, već će se ona formirati na mjesečnoj bazi stanja na tržištu, i to ne LNG terminala, nego tržišta na Mediteranu. Uz to moraju platiti zadužnice u iznosu od 2000 eura.

– Ne znamo cijene i ne znamo uvjete poslovanja. To vam je kao da kupite jabuku, a da ne znate koliko košta, no ona vam treba da napravite od nje štrudlu i da ju prodate. Cijenu jabuke saznat ćete tek kada dođete na blagajnu. Isto tako plin morate imati, morate imati struju – kaže Bujas napominjući da su energetske tvrtke mahom u državnom vlasništvu.

Država mora reagirati

Istaknuo je da Gradska plinara Zagreb ima svoje gubitke, ali da za to nije kriv niti jedan poduzetnik koji plaća njihove račune, nego se nauštrb njih nastoji profitirati.

No, poduzetnici mogu odlučiti hoće li potpisati takav ugovor ili neće. Ako ga i ne potpišu, mogu ići u zajamčeni modalitet kupnje plina. Udruga svojim članovima još nije preporučila što da učine, ali Bujas kaže da je moguće da uskoro izađu sa svojim službenim prijedlogom.

Ako poduzetnicima i dalje budu rasle cijene plina, Bujas kaže da su tri scenarija neminovna – otpuštanje ljudi, dizanje cijena proizvoda ili usluga te zatvaranje. Naravno, ovaj zadnji scenarij svi nastoje izbjeći. Bujas ponavlja da su iz UGP-a još prije dvije godine upozoravali da moramo imati energiju u svojim rukama i ulagati u obnovljive izvore energije.

– Dali smo prijedloge, kratkoročno tražimo da se ide na izjednačavanje tarife struje za građane i poduzetnike, da se ide s ozbiljnim reformama, smanjivanjem PDV-a, ukidanjem parafiskalnih nameta, smanjivanjem birokracije – nabraja Bujas koji smatra da sada država mora nešto učiniti po pitanju cijena plina.

Isto rješenje predlažu i iz Hrvatske udruge poslodavaca gdje smatraju da su nužne poticajne mjere.

– Nužno je da se središnja država uplete i preuzme stvar u svoje ruke i da s jednog mjesta upravlja ovom krizom. Država treba preuzeti ulogu regulatora koji će upravljati krizom tako da svima pruži jednake prilike i omogući podnošljivu, a koliko god više je moguće i pravednu raspodjelu tereta – sve u cilju bržeg izlaska iz krize i sa što manje posljedica za gospodarstvo i građanstvo – kažu iz HUP-a.

Posljedice će biti velike

Kao i u UGP-u, i u HUP-u su zabrinuti što su mnoge hrvatske tvrtke zbog porasta troškova već najavile obustavu planiranja ulaganja u razvoj i investicije, što će se negativno odraziti i na rast plaća i zapošljavanje. No kako napominju iz HUP-a, poduzetnici dospjele fakture moraju platiti i poskupljenja će velikim dijelom pasti na njih.

– Kod mnogih je pandemija iscrpila raspoložive rezerve. Pred novim udarom poskupljenja oko tri četvrtine poduzeća izjavljuje da ne može prenijeti poskupljenja na cijenu svojih proizvoda, s obzirom da imaju takve dugoročne ugovore ili su izloženi konkurenciji koja im to ne dopušta. Čak polovica tvrtki se izjašnjava da već osjeća gubitak konkurentnosti i tržišnog udjela.

U takvoj situaciji jedna trećina hrvatskih tvrtki izjavljuje da će povećane troškove energije pokrivati odustankom od investiranja i širenja poslovanja. Posljedice toga su stagnacija u zapošljavanju, tehnološko zaostajanje i usporavanje gospodarskog rasta – upozoravaju iz HUP-a sa zaključkom da će posljedice ovog poteza Gradske plinare Zagreb biti veće nego što se misli.

– Pokreće se loš ciklus gdje će država i energetske tvrtke u vlasništvu države i dalje profitirati, a gubitnici će biti poduzetnici, a potom i građani – zaključuje Bujas.

Iako će privatni sektor platiti najvišu cijenu, iz HUP-a ipak napominju da će gubitke imati i javni sektor i tvrtke u javnom vlasništvu.

– Gubitke koje gomila npr. javno zdravstvo sasvim sigurno će uvećati troškovi električne energije koje generiraju odluke vlasnika, odnosno upravljača zdravstvenih ustanova ili ustanovama u kulturi i školstvu – dodaju iz HUP-a vjerujući da će hrvatski poslovni sektor i ovaj put pokazati svoju snagu i otpornost, kao i tijekom koronakrize i brzog oporavka od nje.

Do zaključivanja ovog članka nismo dobili odgovor od Gradske plinare Zagreb, no njihov je glasnogovornik Davor Šestan ranije u medijima, pojednostavljeno rečeno, rekao da u Hrvatskoj postoji više opskrbljivača te da svaka tvrtka može izabrati onoga za kojega smatra da nudi bolje uvjete.