Biznis i politika
StoryEditor

Poduzetnička sljedeća generacija: Nova snaga hrvatske industrije

12. Srpanj 2023.

Ima li hrvatska industrija budućnost? U ovom pitanju, naravno, nije riječ o etabliranim tvrtkama. Najveći industrijski kompleks, Končar, odlično se snalazi u tranziciji prema obnovljivim izvorima, dvoznamenkasto rastu i tvrtke kojima upravljaju Braća Pivac, Vindija, Podravka i Pliva stabilno posluju, a i Fortenovin proizvodni sektor nikad nije bio upitan… Niz starih, tradicionalnih proizvodnji ipak je uspio preživjeti čak i pretvorbu i privatizaciju. No gdje su novi projekti? Sudeći prema medijskoj percepciji, u Hrvatskoj ih pokreću IT-ovci, trgovci, hotelijeri, marketingaši i konzultanti. Proizvođači su puno suzdržaniji i u medijima i na društvenim mrežama. Stoga ovdje pokušavamo ispraviti tu nepravdu pa razmatramo mogućnosti novih industrija, nastalih u posljednjih dvadesetak godina.

Nove generacije nastupaju

Pritom ne smijemo zanemariti ni neke starije proizvodnje, prije svega obiteljske tvrtke, koje u generacijskoj tranziciji nerijetko doživljavaju presudne promjene. Među najdramatičnijima je bila priča o Spider grupi. Nakon iznenadne smrti osnivača Nikole Nemčevića vođenje biznisa preuzeo je tada 27-godišnji sin Denis. Devet godina poslije na čelu je cijele grupacije koja se bavi ljekovitim biljem i u kojoj su četiri tvrtke lani dosegnule konsolidirane prihode veće od tri milijuna eura. I dok je Spider uspio ‘od prve‘, Miret iz Barilovića imao je dva pokušaja koja su završila stečajem prije nego što je pokrenuo proizvodnju ekotenisica. 

Šibenik je nekad u poslovnom smislu bio grad slučaj, s posrnulim TLM-om, a poslije i NCP-om – Remontnim brodogradilištem Šibenik koje je završilo u stečaju. No danas je Impol-TLM, jedan od TLM-ovih sljednika, uzorna tvrtka u vlasništvu slovenskog Impola. I brodogradilište, čiji je ​biznis preuzela još jedna slovenska tvrtka, Iskra Dušana Šešoka, pod nazivom Iskra brodogradilište 1 ostvaruje odlične poslovne rezultate.

Neki hrvatski novi industrijalci potekli su od starih i već afirmiranih obrta. Slavko Cvanciger prije 33 godine osnovao je mesarski obrt. Njegov sin Adolf pretvorio ga je u ozbiljnu tvrtku Promes Cvanciger. Ulazak u nove investicije najviše ovisi ambicijama nasljednika. Tu dvojbu nema Mladen Galeković. Na čelu je obiteljskog biznisa koji je začet prije 67 godina u radionici za izradu namještaja, stolarije i kućišta za radioaparate, a obrt je tek prije četiri godine pretvoren u PPS Galeković d.o.o. Tvrtka će u svakom slučaju ostati obiteljska. Uostalom, u poslu već na odgovornim pozicijama uvelike sudjeluje i četvero djece. Sinovi Jakov i Viktor završili su šumarstvo, a Jana i Filip ekonomiju. Dakle, četvrta je generacija u biznisu, a uključeni su i članovi njihovih obitelji.

Industrija – najveća izvoznica

Jedino je Bjelin, grupacija u vlasništvu švedskog Hrvata Darka Pervana, veći proizvođač parketa od Galekovića, a veliki izvozni kapacitet hrvatskih parketara potvrđuje i Pan parket, koji izvozi gotovo cijelu proizvodnju, a posluje u sklopu ambiciozne hrvatsko-austrijske grupacije.

21,6

milijardi eura vrijednost je robnog izvoza u 2022., za što je zaslužna domaća industrija

19,2

milijarde eura vrijedan je izvoz svih usluga u 2022. (turizam s ugostiteljstvom, IT i transport)

Izvor: DZS

Parketari, naravno, nisu jedini izvozno orijentirani proizvođači. I u drugim branšama postoje mlade tvrtke koje žive od prodaje na stranim tržištima. Anku je u Slatini 2015. osnovao njemački investitor Bernd Steinsberger i tvrtka izveze sve luksuzne prikolice i kamione za transport konja koje proizvede. I S+B Systemtechnik mahom je okrenut izvozu, prije svega na tržište DACH (Njemačka, Austrija i Švicarska). Boris Vrdoljak kao suvlasnik istoimene tvrtke u Njemačkoj pokrenuo je biznis u Dugopolju čim je Hrvatska ušla u EU.  Deset godina rada obilježava i New Bakery, najveća tvornica baklava u Europi, osnovana britanskim kapitalom, koja izveze 88 posto proizvodnje.

Inovativni poduzetnici

Dobar biznis može biti u svakodnevnim stvarima, ali i u inovativnim proizvodima, kakvi su, primjerice, proteinski ekstrakti biljnog porijekla (na bazi boba i krumpira) koje proizvodi Nutris. U  Senkovcima kod Slatine prije godinu dana otvorena je prva takva tvornica u Europi u aranžmanu Zvonimira Sedlića s danskim partnerom.

U inovativne mlade industrijalce treba uvrstiti i Rimac Group s proizvodnjom baterija i električnih jurilica te partnerski projekt Mate Rimca za razvoj samovoznog električnog taksija. Upravo taj veliki projekt (uza znatnu financijsku potporu EU-a) izaziva nedoumice i mnogi se pitaju hoće li uopće uspjeti. No podjednaka sumnja može se posijati i za svaku novu proizvodnju.

I iskusni poduzetnici pokrenuli su nove proizvodne projekte: Marko Pipunić ušao je u proizvodnju pršuta, Stipo Matić i Pavao Vujnovac s pomoću poljoprivrede ušli su u prehrambenu industriju, a veledrogerija Medical Intertrade otvorila je tvornicu za proizvodnju lijekova​ Yasenka u Vukovaru​.

Ovo nije kompletna inventura nove generacije hrvatske industrije, nego samo pregled osnovnih niša. No već na osnovi spomenutih projekata – od ‘industrijskih startupova‘ do provjerenih igrača – nameće se i odgovor na pitanje s početka teksta o budućnosti nove hrvatske industrije.

Kompletnu analizu nove hrvatske industrije možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera

19. lipanj 2024 21:15