Kina je desetljećima bila glavni prioritet za američke tvrtke koje su se željele širiti na istok, najčešćem zato što je srednja kineska klasa ogromna što pokazuje podataka da je rasla s 3,1 posto na 50,8 posto ukupnog stanovništva zemlje između 2000. i 2020. Prema jednom istraživanju, u kinesku srednju klasu sada upada oko 700 milijuna ljudi, a predviđa se da će srednja klasa u zemlji do 2027. doseći 1,2 milijarde ljudi.
Unatoč veličini i potencijalu tržišta, Kina nije najlakše mjesto za ulazak stranih poduzeća, što pokazuje i ova grafika na kojoj su se našle mnoge velike američke tvrtke koje su na kraju morale priznati poraz nad kineskim tržištem.
Tvrtke po stažu
Vrijedi napomenuti da Googleova matična tvrtka, Alphabet, još uvijek održava fizičku prisutnost u Kini iako je kineska vlada zabranila Googleove usluge 2010. godine.
Razlozi zašto su mnoge tvrtke odustale od kineskog tržišta su za sve slični i dijele se na dvije kategorije. Prva je ta da se mnogi nisu uspjeli prilagoditi kulturološkim razlikama kineskih potrošača što odmah u startu daje nepovoljan položaj.
Primjer je tvrtka Best Buy koja prodaje potrošačku elektroniku. Best Buy se borio da bi opstao u Kini, međutim kineski potrošači nisu bili spremni plaćati veće cijene za elektroničku robu, pa su lokalni trgovci nabavljali krivotvorenu sličnu robu poi znatno nižim cijenama. Knock off proizvodi su ipak ono po čemu je Kina danas poznata u svijetu. Best Buy je također napravio pogrešku dovodeći svoje velike vodeće trgovine na kinesko tržište, koje su većini potrošača bile nedostupne.
U sto vrijeme kao i Best Buy, Home Depot se proširio na ali nažalost to je bila još jedna kulturološka neusklađenost i uspjeh je vrlo brzo izostao.
Home Depot nije priznao da ‘uradi sam‘ popravci nisu jaka kulturološka podudarnost s Kinom. Troškovi rada su relativno niski, pa umjesto da sami rade posao, mnogi vlasnici kuća radije će unajmiti nekog drugog da to obavi. S druge strane jednadžbe, američki brend nije uspio pridobiti izvođače radova koji su radili popravke i renovacije da Home Depot postane njihova ‘to go‘ trgovina.
Ponuda proizvoda Home Depota također je ostala nepromijenjena u odnosu na Ameriku, što nije doprinijelo boljoj prodaji u Kini. Usporedbe radi, IKEA je prisutna u Kini od 1998. godine i nastavlja otvarati nove trgovine do danas.
Tehnološke tvrtke sukobljavaju se s regulatorima
Uberova iskustva u Kini dobar su ‘case study‘ slučaja o tome kako se američke tehnološke tvrtke bore za uspjeh u najvećoj azijskoj ekonomiji. Za početak, proboj na kinesko tržište bio je nevjerojatno skup. Uber je potrošio milijarde na subvencije kako bi privukao kupce i vozače, a gubici su se brzo gomilali. Da stvar bude gora, subvencije su dijelili i domaći rivali poput DiDi-ja.
S operativne strane, Uber je naišao na nekoliko prepreka. Kako bi izbjegao probleme s kineskim zakonima o lokalizaciji podataka, tvrtki su bili potrebni poslužitelji na kineskom tlu. Njegov pružatelj navigacije, Google Maps, također je imao ograničenu točnost u zemlji. Ovo nije ostavilo Uberu drugog izbora nego da se udruži s Baiduom, kineskom tehnološkom tvrtkom kako bi zadržao kakvu takvu poziciju na tržištu.
Posljednja kap za Uber vjerojatno je bio skup propisa koji su bili usmjereni na industriju prijevoza. Prema tim pravilima, Uber je riskirao izgubiti kontrolu nad svojim podacima, a za svoje aktivnosti Uberu su trebala pokrajinska i nacionalna regulatorna odobrenja a ni subvencije više nisu bile dopuštene. Nakon svega, Uber je shvatio da je poslovanje u Kini neodrživo, ali njegov izlazak nije bio baš neuspješan. U 2016. Uber je prodao svoju imovinu konkurentskom DiDi-ju i preuzeo 18,8 posto udjela u tvrtki. Ironično, DiDi je sada upleten u sukob s kineskim regulatorima oko svoje kotacije na NYSE.
Od odlaska Ubera, kineska vlada pojačala je kontrolu nad tehnološkom industrijom. To je otjeralo više američkih tvrtki iz zemlje, uključujući Yahoo i LinkedIn, koji je sada u vlasništvu Microsofta.
Obje tvrtke najavile su povlačenje 2021. i bile su prilično jasne zašto su donijele odluku. Yahoo je naveo svoju predanost ‘slobodnom i otvorenom‘ internetu, dok LinkedIn kaže da je njegova odluka posljedica ‘znatno težeg radnog okruženja i viših regulatornih zahtjeva‘.
S obzirom na geopolitičke napetosti između SAD-a i Kine, tvrtke koje stvaraju podatke (koje se često smatraju problemom nacionalne sigurnosti) vjerojatno će se i dalje suočavati s regulatornim preprekama. ako maknemo tehnološke tvrtke, Kina je još uvijek velika prilika za američka ali i eu poduzeća.
