Usprkos nestabilnosti, Rumunjska je rijetka članica EU-a na koju su Hrvati godinama gledali svisoka, ali stvari se sada okreću
Da je samo malo politički stabilnija, govorili bismo o novoj Poljskoj – tako poznavatelji ekonomskih i političkih zbivanja ocjenjuju Rumunjsku, državu s 19 milijuna stanovnika koja je sve zanimljivija hrvatskim investitorima. Samo u posljednjih mjesec i pol nanizale su se vijesti o pravoj invaziji naših ulagača: potkraj travnja tvrtka ENNA Solar preuzela je projekt solarne elektrane 25 kilometara jugozapadno od Bukurešta, na površini od 93 hektara. Malo ranije venture capital-fond Fil Rouge Capital objavio je otvaranje ureda u rumunjskoj prijestolnici ciljajući ulaganja u tamošnje startupove. Samo nekoliko dana poslije još jedan fond rizičnoga kapitala, Provectus Capital Partners, objavio je otvaranje ureda u Rumunjskoj.
Provectusove investicijske aktivnosti fokusirat će se na sektore koji pokazuju održiv rast, otpornost na promjene makroekonomskog okružja te koji su asset light i pogodni za primjenu strategije 'kupi i gradi (engl. buy and build), objasnila je za Lider Sanja Ančić Ćurković, direktorica i voditeljica okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG) i portfelja u tom društvu. Prema njezinim riječima, Rumunjska se ističe nizom gospodarskih prednosti zbog kojih je atraktivno tržište za ulaganja.
– Prije svega, raspolaže obrazovanom i konkurentnom radnom snagom s jakim tehničkim i inženjerskim kadrom te ima relativno niske troškove rada u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama. Geostrateški položaj zemlje, članice Europske unije i tržišta dobro povezanoga sa srednjom i jugoistočnom Europom, dodatno povećava njezinu atraktivnost za regionalne operacije. Sektor informacijskih tehnologija i digitalnih usluga u snažnom je usponu, potaknut visokom razinom digitalne pismenosti i velikim brojem kvalificiranih stručnjaka. Uz to Rumunjska ima relativno stabilnu makroekonomsku situaciju, s niskim javnim dugom, stabilnim bankovnim sektorom i rastom BDP-a koji već godinama nadmašuje prosjek Europske unije – dodaje Ančić Ćurković.
Sanja Ančić Ćurković, Provectus Capital Partners:
Europska komisija prognozira da će rumunjsko gospodarstvo ove godine porasti za 1,4 posto, a iduće godine za malo viših 2,2 posto. U odnosu na nekadašnji tempo, trenutačno se to gospodarstvo vuče poput kornjače. Razlog je u općenitoj nesigurnosti izazvanoj Trumpovim carinskim ratom, ali i povećanoj političkoj i fiskalnoj kolebljivosti koja utječe na ekonomski sentiment, smatra Bruxelles.
Sve donedavno slika je bila potpuno drukčija. Od 2010. tamošnji ekonomski rast bio je među najbržima u Europskoj uniji, primjereniji kineskim standardima nego europskima.
Tako je 2016. BDP porastao za 4,8 posto, a godinu poslije eksplodirao je na sedam posto. U 2018. spustio se na i dalje odličnih 4,4 posto, a 2019. rumunjsko gospodarstvo uvećano je za 4,1 posto. Već 2020. rumunjski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći dosegnuo je 72 posto europskoga prosjeka. Koliko se Rumunjska rapidno razvija, pokazuje i podatak da je 2007. bila na 44 posto standarda EU-a.
Skok njezina 406 milijardi dolara vrijednoga gospodarstva utjecao je i na burzu: kapitalizacija vrijednosnica na Bukureštanskoj burzi početkom tjedna iznosila je 77 milijardi eura, po čemu je to tržište treće prema vrijednosti u srednjoj i istočnoj Europi, iza Bečke i Varšavske burze. U dugom roku Rumunjska može ostvariti stabilan rast od tri do četiri posto na godinu ako nastavi graditi institucionalnu stabilnost i provoditi fiskalnu konsolidaciju, smatra politički konzultant Domagoj Juričić iz tvrtke MK poslovni savjeti, dodajući da je riječ o gospodarstvu koje još nije iscrpilo svoj konvergentni potencijal u odnosu na prosjek Unije.
Ta institucionalna slabost već je dugo Ahilova peta Rumunjske, a zrcali se i u raširenoj korupciji. Od pada komunističkog režima 1989. Rumunjska je promijenila 32 premijera, što znači da je prosjek opstanka izvršne vlasti kraći od 13 mjeseci. To nije samo zanimljiva činjenica nego i pokazatelj sustavne nestabilnosti i nedovoljne institucionalne zrelosti, tvrdi Juričić.
Domagoj Juričić, MKPS
– Poslovna zajednica, osobito međunarodni investitori, osjetljiva je na takve obrasce: politička volatilnost povećava regulativnu nesigurnost, usporava provedbu reformi i destabilizira fiskalne okvire – naglašava Juričić.
Ulje na vatru političke (ne)stabilnosti dodatno je doliveno u posljednjih pola godine. Na nedavnim predsjedničkim izborima pobijedio je proeuropski političar Nicușor Dan, ali njegov suparnik George Simion najavio je sudsko osporavanje izbornog rezultata. Isto je tako sudsko poništenje lanjskih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio kandidat krajnje desnice Călin Georgescu izazvalo krizu bez presedana.
– Poništenje predsjedničkih izbora 2024., prvi takav slučaj u nekoj članici EU-a, izazvalo je duboku institucionalnu krizu. Iako je izbor Nicușora Dana vratio politički smjer prema proeuropskom centru, sudsko osporavanje izbora koje je pokrenuo George Simion samo potvrđuje dubinu političkih podjela i manjak povjerenja u demokratske institucije. Takvi događaji imaju izravne posljedice: rejtinške agencije već su upozorile na sve veći politički rizik i njegov utjecaj na trošak zaduživanja. Državni proračun pod pritiskom je rasta mirovinskih i socijalnih izdataka, a javni dug, koji je prije deset godina iznosio 35 posto BDP-a, danas premašuje 48 posto. Bez stabilne i predvidive političke arhitekture teško je dugoročno kapitalizirati ekonomske prednosti koje Rumunjska objektivno posjeduje – smatra Juričić.
S druge strane, zahtjevno je graditi unutarnju stabilnost kad je država na geopolitički vrlo trusnome području. Rumunjska je danas jedno od ključnih geopolitičkih uporišta istočne Europe. Graniči s Ukrajinom, ima izlaz na Crno more, dijeli povijesne, energetske i sigurnosne interese s Moldavijom i Poljskom, a pritom je i članica NATO-a i EU-a. Tako je izložena višeslojnom spektru geopolitičkih rizika, od tradicionalnih vojnih prijetnji do kibernetičkih napada i informacijskih operacija, ističe Juričić.
– Nakon izbijanja rata u Ukrajini Rumunjska je znatno povećala obrambeni proračun, s 1,5 na 2,5 posto BDP-a, te postala logistička i energetska stražnja baza za Ukrajinu. Međutim, upravo je zbog toga meta. Više izvora potvrdilo je kako se Rusija koristila kibernetičkim i informacijskim operacijama za miješanje u rumunjski politički proces, uključujući poništene izbore 2024. Unutar države jačaju političke opcije koje otvoreno relativiziraju prijetnju iz Moskve i propituju intenzitet euroatlantske suradnje. George Simion, čelnik najsnažnije populističke stranke, tvrdi da 'Rusija nije prijetnja NATO-u', što pokazuje sve dublji rascjep između proeuropske političke srednje struje i populističkog nacionalizma. Upravo zbog te unutarnje polarizacije Rumunjska je geopolitički ranjiva jer otpornost ovisi ne samo o vojnoj potrošnji nego i o koheziji društva te dosljednosti vanjske politike. Ako ona oslabi u tom smislu, cijeli NATO-ov istočni bok gubi stabilnost – smatra Juričić.
U Provectusu, kad je riječ o političkom dijelu priče o rumunjskom uspjehu, ocjenjuju da geopolitički rizici i povremena nestabilnost u toj državi mogu donekle negativno utjecati na percepciju investitora i brzinu provedbe reformi, posebno u javnom sektoru.
– Ipak, članstvo u Europskoj uniji pruža važan okvir stabilnosti, a ključni gospodarski sektori poput zdravstva i IT-a pokazali su otpornost i kontinuirano rastu unatoč političkim ciklusima. Dugoročni potencijal ostaje snažan pod uvjetom da se održi opći smjer europske integracije. Mi investitori pritom pažljivo pratimo regulativno i općenito geopolitičko okružje u cijeloj jugoistočnoj Europi te prilagođavamo strategiju i investicijske odluke – poručuje Ančić Ćurković.
Iz lekcija o dobrobiti koja proizlazi iz snažnih institucija ne treba učiti samo Rumunjska. Ima tu još materijala i za nas.
