Obnova od potresa kasni tri godine, projekti obnovljivih izvora energije stoje jer godinu i pol nakon donošenja zakona još nema podzakonskih akata, a Sabor ovih dana raspravlja o onome što se događalo još prije pandemije
Hrvatska država radi poput automobilskog motora. Ali ne na električni pogon, pa ni benzinski. Radi poput starog dizelaša. To daje pouzdanost, ali osjeti se u voznim osobinama, pogotovu u startnom ubrzanju. Država uvijek posljednja kreće na semaforu, zbog čega pati cijela kolona iza nje.
Tako je s obnovom od potresa u Zagrebu i na Baniji, a u ponedjeljak je iz HGK upućeno i dramatično upozorenje na kašnjenje s podzakonskim aktima vezanim uza Zakon o tržištu električne energije. Priču o državi na dizelski pogon možemo potvrditi pregledom dnevnog reda Sabora, koji izvještaje o radu pojedinih tijela raspravlja sa zadrškom od nekoliko godina.
Potresno čekanje obnove
Tri godine nakon potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. nije sagrađena ni jedna jedina zamjenska kuća, a predano je 247 zahtjeva. Novi resorni ministar Branko Bačić najavio je da početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće te da ćemo do kraja godine imati radove na sto kuća. Što se konstrukcijske obnove tiče, završena je na 23 zgrade i kuće, traje na 32 zgrade, a javna nabava je u toku za još devet zgrada u centru grada. To znači da je na čekanju još čak 1887 objekata jer je ukupno podnesen 1951 zahtjev za konstrukcijsku obnovu.
Glavna ‘protupotresna‘ preokupacija u Zagrebu je pokušaj da se do kraja lipnja potroši sav novac od 1,03 milijarde eura iz europskog Fonda solidarnosti namijenjen javnim objektima.
Dok se zagrebački stradalnici nekako ‘izgube‘ u gotovo milijunskome gradu, scene iz kontejnerskih naselja na Baniji alarmantno upozoravaju da privremeni smještaj prijeti da se pretvori u ‘trajni prezent‘. Zato je Bačić dobio partijski zadatak da prije (treće) zime u kontejnerima svim stradalnicima osigura novi privremeni smještaj, u objektima koji su adekvatniji za život od kontejnera; kad je već izvjesno da je trajna obnova u tom roku (tri godine nakon potresa) neizvodljiva.
Godina i pol čekanja uredbi
Prezimljavanje na toplome, nadaju se u HDZ-u, moglo bi odobrovoljiti današnjih 6200 stanovnika kontejnera, koji će, kao i svi birači, dogodine imati priliku u tri navrata iskazati svoje političke preferencije – za Europarlament, Sabor i za Pantovčak.
Na novi slučaj ‘dizelskog starta‘ upozorili su ovog ponedjeljka iz Udruženja Obnovljivi izvori energije (OIE) pri HGK. Zakon o tržištu električne energije stupio je na snagu u listopadu 2021., ali još nije donesena uredba o uvjetima javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja koja je trebala biti donesena najkasnije do siječnja prošle godine.
Još se čeka i na pravila o priključenju na prijenosnu mrežu te na pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, kao i na objavu cijene priključenja na mrežu. Iznos te naknade HERA je trebala donijeti još u rujnu prošle godine. Bez tog podatka nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini velik udio u trošku razvoja projekta, tvrde ‘obnovljivci‘.
Samo u 2022. u EU-u instalirane su sunčane elektrane snage 41,4 GW i vjetroelektrane snage 16 GW, odnosno oko 0,13 GW na milijun stanovnika. Tvrde da je u istoj godini, zbog izostanka podzakonskih akata, u Hrvatskoj gotovo zaustavljen razvoj novih projekata OIE-a. Spomenuto je tek 16 izdanih energetskih dozvola od 216 zahtjeva.
Iz Ministarstva gospodarstva odmah su pokušali demantirati ‘obnovljivce‘, ali i tezu o državi na dizelski pogon. Državni tajnik Ivo Milatić odbacio je tvrdnje o zastoju i iznio podatak da ih je riješeno 114. No pritom je najavio da će Ministarstvo uskoro pripremiti uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i uredbu o izdavanju energetskih odobrenja.
Međutim, pravi odgovor stigao je s mjerodavnog mjesta – Trga hrvatskih velikana. Šef HDZ-a Andrej Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva stranke obećao je da će potrebni podzakonski akti biti doneseni ‘u najkraćem roku‘. Što je u međuvremenu rekao ministru gospodarstva javnosti nije poznato, ali taj slučaj pokazuje da i ‘dizelaš‘ zna brzo startati, samo ako se gas doda pritiskom na pravu papučicu stranačkog i Vladinog rejtinga.
A prvi epilog te priče stigao je već sljedećeg dana. Ministarstvo gospodarstva na svojim je stranicama ovog utorka objavilo 15 Odluka o odabiru najpovoljnije ponude za izdavanju energetskog odobrenja nakon provedenog javnog natječaja za 14 solarnih i jednu vjetroelektranu i još 21 Odluku o provođenju Javnog natječaja za izdavanja energetskog odobrenja za još 14 solarnih i sedam vjetroelektrana.
Sabor se bavi starim vijestima
Za treći dio priče o državi na dizelski pogon selimo se u Sabor, gdje ovog petka završava 15. sjednica, koja je počela 17. siječnja. Na dnevnom su redu, među 241 točkom, bile čak 44 teme koje su se odnosile na izvještaje raznih institucija o radu u 2021. godini, a izvještaji koji se odnose na 2020. bili su obuhvaćeni u 16 navrata.
Čak u osam točaka dnevnog reda predviđena je rasprava o izvještajima za 2019. godinu, a do ovog utorka još na red nisu došli izvještaji o sukobu interesa, reviziji robnih zaliha te o radu četiri obvezna mirovinska fonda. Isti taj Sabor donio je propis prema kojem svaka tvrtka do kraja travnja treba predati izvještaj o poslovanju u prošloj godini. To bi trebalo vrijediti i za sve državne i javne institucije.
Dizelaški pristup vidi se i u tome što Sabor ‘u komadu‘ stavlja na dnevni red izvještaje mirovinaca za 2019., 2020. i 2021. godinu. Isti princip primijenjen je za izvještaj Povjerenstva za sukob interesa i za poslovanje HRT-a. Komu su namijenjene takve rasprave, pogotovu jer je Robert Šveb ravnatelj HRT-a tek od listopada 2021., a i Povjerenstvo za sukob interesa dobilo je novu čelnicu?
Što se pak tiče mirovinskih fondova, dok saborski zastupnici budu raspravljali o tome kakve su bile 2019., 2020. i 2021. godina, moći će pročitati najnovije vijesti prema kojima je 2022. bila druga najgora godina u povijesti mirovinskih fondova. No izvještaj o tome za Sabor bi mogao biti ‘aktualan‘ u najboljem slučaju potkraj mandata.
Hrvatska politika ponaša se prema uzoru na pravdu – spora je, ali dostižna. I čini se da će dizelaški pristup u Vladi, ministarstvima i Saboru nadživjeti i originalne automobilske dizelske motore.