EU-ova pravila o javnom dugu predmet su rasprave među članicama - jedne smatraju da bi popuštanje dalo više fiskalnog prostora za modernizaciju gospodarstva, druge vjeruju da bi to potaknulo investicije i rast, no treće strahuju da bi labava fiskalna politika povećala deficite i dugove visokozaduženih članica.
Nedavne krize potaknule su čak i štedljive zemlje poput Njemačke ili Nizozemske na značajno javno financiranje pojedinih izdataka, što je dovelo do poziva na reforme. Stroga pravila Unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu, privremeno su stavljena van snage zbog pandemije covida-19, a ta je suspenzija produljena zbog visokih cijena energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.
Originalna pravila trebala bi se ponovno primjenjivati od 2024. godine, no Europska komisija je predložila da se visokozaduženim europskim državama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita.
Prema trenutnim pravilima, proračunski deficiti država članica ne smiju premašiti tri posto njihova bruto domaćeg proizvoda, a javni dug bi trebao ostati ispod 60 posto BDP-a. Države moraju dug koji prelazi granicu od 60 posto BDP-a smanjivati za pet posto godišnje. Za visokozadužene zemlje to je poražavajuće i one tvrde da to koči njihov rast.
Pravila potječu iz 1990-ih i često su zanemarivana, čak i prije pandemije.
Trenutačni prijedlog reforme zadržava cilj ograničenja duga, ali donosi i više fleksibilnosti kroz planove za smanjenje duga za pojedine zemlje.
Stavovi o pravilima duga i novim prijedlozima vrlo su različiti u pojedinim državama EU. "Štedljive" sjeverne zemlje, uključujući Njemačku, žele da pravila ostanu stroga, dok južne države poput Italije kažu da ograničavaju njihovu sposobnost ulaganja.
Berlin poziva na obvezujuće ciljeve, Francuska i Njemačka se ne slažu
Njemačka, čvrsti branitelj fiskalne discipline, strahuje da će reforma pretjerano ublažiti proračunska ograničenja Europske unije i potkopati pravednost unutar Unije.
- Njemačka ne može prihvatiti prijedloge koji dovode do slabljenja Pakta o stabilnosti i rastu - rekao je njemački ministar financija Christian Lindner, dodajući da su potrebne značajne prilagodbe.
S druge strane, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis kaže da ‘živimo u posve drugačijem svijetu nego prije 30 godina, s novim izazovima i prioritetima te da bi nova pravila to trebala uzeti u obzir.‘
Čini se da Komisija pokušava umiriti Njemačku prijedlogom koji kaže da države članice moraju smanjivati svoj deficit za 0,5 postotnih bodova godišnje ako premašuje tri posto BDP-a. No Francuska, čiji javni dug iznosi oko 110 posto BDP-a nije time zadovoljna.
- Protiv smo jedinstvenih automatskih pravila za smanjenje deficita i duga - rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Većina pozdravlja poseban pristup za svaku zemlju
Belgijski ministar financija Vincent Van Peteghem rekao je da jako pozdravlja prijedlog, posebno pristup koji je specifičan za svaku zemlju. Rekao je da je smanjenje duga uz usredotočenje na ulaganja i reforme ključno. Sadašnja belgijska vlada želi smanjiti deficit na 2,9 posto BDP-a do 2026. godine. Cilj joj je smanjiti deficit za 0,8 postotnih bodova godišnje između 2024. i 2026. godine.
Nizozemska ministrica financija Sigrid Kaag rekla je da je njezina zemlja ‘prilično oduševljena‘ planovima, ali je naglasila važnost "vjerodostojnog smanjenja duga" i nadzora. ‘Vrag je uvijek u detaljima‘, dodala je.
Španjolska ministrica financija Nadia Calviño rekla je da će učiniti ‘sve što je moguće‘ da se nova fiskalna pravila odobre ove godine. Španjolska će preuzeti predsjedanje EU-om u drugoj polovici 2023. i pozdravlja pristup specifičan za svaku državu u prijedlogu Komisije. U međuvremenu, Bruxelles i Madrid se ne slažu oko predviđanja španjolskog deficita. Španjolska vlada izračunala je da će smanjiti deficit na tri posto 2024. godine, koliko zahtijevaju fiskalna pravila EU-a koja će se ponovno primjenjivati sljedeće godine. Komisija je, međutim, procijenila da će se španjolski javni deficit povećati na 3,3 posto 2024. godine.
Talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti pozdravio je prijedlog zakonodavne reforme Komisije kao ‘korak naprijed‘ koji bi omogućio povrataka na stari pakt. Giorgetti, međutim, nije skrivao razočaranje neuspjehom takozvanog zlatnog pravila koje bi omogućilo izuzeće strateških ulaganja s računa javnog duga i fiskalnog deficita.
- Snažno smo zahtijevali isključivanje investicijskih izdataka, uključujući one tipične za Digital and Green Deal NRP (National Recovery Plan), iz izračuna ciljanih izdataka prema kojima se mjeri usklađenost s parametrima - rekao je.
Rumunjski ministar financija Adrian Câciu tvrdi da bi paket trebao uspostaviti ravnotežu između održivosti javnih financija i uključivog i održivog gospodarskog rasta odnosno potrebe za reformama i ulaganjima. Dodao je da bi novi okvir trebao stvoriti dostatne uvjete za poticanje ulaganja u države članice s gospodarskim poteškoćama ili nesigurnim fiskalnim prostorom.
Talijanski dug iznosi 144,4 posto BDP-a, dok se očekuje da će Belgija do kraja ove godine imati teret duga od 106 posto.
Slovenija: Metodologija stroža prema manjim državama?
Slovenija se boji da je zbog velikih razlika među članicama teško doći do zajedničke metodologije za mjerenje razine duga.
- Osnovni prijedlog Komisije nije nam baš po volji - rekao je ministar financija Klemen Boštjančič. Međutim, Slovenija pozdravlja pristup koji se usredotočuje na praćenje kretanja duga, a ne na strukturne deficite, uglavnom jer bi potonje bilo vrlo teško izračunati, a rezultati bi mogli jako varirati, ovisno o metodologiji. Glavna zabrinutost Slovenije je da bi komisija, što se tiče metodologije, mogla biti stroža prema malim članicama.
Hrvatska zadovoljna važećim pravilima
Hrvatski ministar financija Marko Primorac rekao je kako je Hrvatska zadovoljna važećim pravilima i podržava novi prijedlog usmjeren na povećanje održivosti javnog duga i davanje veće autonomije državama članicama u vođenju fiskalnih politika, ali smatra da je predloženi model analize održivosti neprihvatljiv jer bi uvrstio Hrvatsku među rizične zemlje.
- Sadašnji sustav smatramo apsolutno prihvatljivim. Ne kršimo postojeća pravila, ali u potpunosti podržavamo svako poboljšanje kako bi se povećala transparentnost i jednostavnost primjene metodologije - rekao je Primorac.
Prema vladinim projekcijama, udio javnog duga u BDP-u krajem ove godine trebao bi iznositi 62,6 posto, a u 2024. 59,8 posto, u 2025. 57,5 posto te 2026. 55,6 posto. Proračunski manjak bi u 2023. godini prema prijedlogu rebalansiranog proračuna trebao iznositi 510 milijuna eura odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.
Ti podaci objašnjavaju zašto su Hrvatskoj prihvatljiva i sadašnja pravila Pakta o stabilnosti i rastu, prema kojima deficit ne smije prelaziti tri posto, a javni dug 60 BDP-a.
Prema Primorcu, analiza održivosti duga je "vrlo složen model koji se temelji na nizu pretpostavki koje, kada se ugrade u model, svrstavaju Hrvatsku u visokorizičnu državu kada je riječ o visini javnog duga". Istaknuo je kako s obzirom na vrlo dobre fiskalne rezultate, nema razloga svrstavati Hrvatsku u visokorizične zemlje kada je u pitanju održivost javnog duga.
ECB i MMF pozdravljaju prijedloge EU-a
Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) pozdravili su prijedloge EU-a za preispitivanje svojih fiskalnih pravila kako bi se potaknuo rast, ali je MMF pozvao na dodatne mjere.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da MMF cijeni "napore Komisije da postigne kompromis sa državama članicama i ukazala na "razlike i neslaganja među zemljama jer se suočavaju s različitim izazovima".
EU bi mogla reformirati pakt do kraja godine. Nitko se ne želi vratiti na staro i nitko ne želi tržištima poslati poruku nesigurnosti u vezi s pravilima EU-a. Prvi službeni okrugli stol o paktu očekuje se na sastanku Ecofina sredinom lipnja.