Pored tradicionalnih europskih divova, Europljani biraju Aziju i SAD

Na ovogodišnjem Brussels Economic Forumu, jednom od najvažnijih gospodarskih događanja Europske komisije, europski političari i industrijski lideri poslali su jasnu poruku: Europa treba redefinirati svoju industrijsku strategiju ako želi ostati globalno relevantna. U fokusu su bile teme konkurentnosti, tehnološkoga suvereniteta, tržišnih fragmentacija te sve češćih geopolitičkih turbulencija koje zahtijevaju brže reakcije.

Reforme i investicije ključne za otpornost

U uvodnom obraćanju, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis istaknuo je važnost održavanja fiskalne discipline, ali i nastavka investicija koje će omogućiti europskom gospodarstvu da zadrži konkurentnost.

– Europa mora djelovati odlučno na svim razinama, nacionalnim i europskim. S jedne strane, potrebna je fiskalna odgovornost, a s druge strateško ulaganje u energetsku tranziciju, obranu i digitalizaciju – rekao je Dombrovskis.

Podsjetio je na inicijativu ‘RePowerEU’ i nove investicijske instrumente vrijedne više od 800 milijardi eura, no naglasio da 'sama sredstva nisu dovoljna ako ih ne znamo brzo i efikasno koristiti'.

Luca de Meo: Europa djeluje sporo, fragmentirano i bez jasnog šoka za potražnju

Jedan od najoštrijih i najkonkretnijih govornika bio je Luca de Meo, glavni izvršni direktor Renault Grupe. Upozorio je da je Europa jedina velika regija u svijetu koja se nije vratila na razine potražnje iz vremena prije pandemije, posebno u automobilskoj industriji.

– Prva stvar koju Europa treba napraviti jest potaknuti potražnju. Trenutno svi govore o ponudi, o subvencijama, o zelenim tehnologijama, ali nitko ne govori o tome kako motivirati građane da ponovno troše. Ljudi drže uštede u bankama, a ne kupuju nove automobile – to je problem – tvrdi šef Renaulta. 

De Meo smatra da Europa kasni ne zato što nema ideje ili inovacije, već zato što sustav ne funkcionira dovoljno brzo. Također je upozorio na fragmentiranost europskog tržišta, koju vidi kao jednu od ključnih prepreka.

– Kada gledamo globalno, jasno je da se inovacije događaju velikom brzinom – u Kini, Indiji, SAD-u. Europa, u usporedbi s tim tržištima, izgleda umorno. Nama treba ‘sustav upravljanja’ koji zna donositi odluke i brzo ih provoditi. U svijetu u kojem se traže razmjeri, Europa djeluje podijeljeno. Imamo gomilu regulativa, nacionalnih pravila i lokalnih inicijativa koje nas sve usporavaju. Moramo pronaći standarde koji će omogućiti brzo skaliranje tehnologija i proizvoda – dodao je.

De Meo je pozvao na otvoreniji dijalog s javnim sektorom i znanstvenom zajednicom, kako bi se razvile stvarne strategije koje ne samo da će omogućiti konkurentnost, već i poticati inovacije.

Šef Electroluxa: Europa je pod pritiskom troškova, Azija zadržava prednost

Sličnu poruku poslao je i Yannick Fierling, predsjednik i glavni izvršni direktor Electroluxa, koji je na vlastitom primjeru objasnio kako su europski proizvođači danas suočeni s brojnim nepovoljnostima – od visokih troškova energije do sve većeg regulatornog pritiska. Također je naglasio da je u ovom trenutku nužno ponovno pokrenuti potražnju, ali i redefinirati regulatorni okvir koji sve više guši industriju.

– Europa je prošla kroz COVID, inflaciju, energetski šok. Istodobno, Azija nije doživjela iste poremećaje u troškovima proizvodnje. To im daje ogromnu prednost na globalnom tržištu. Moramo smanjiti kompleksnost i broj propisa. Svaka nova regulacija postaje dodatni trošak, dodatni izazov. Umjesto da štite europske proizvođače, one nas zapravo usporavaju – kaže Fierling. 

Naglasio je kako europske industrijske tvrtke, iako često stare više od stoljeća, itekako znaju svoje kupce i tržišta, no moraju se promijeniti da bi zadržale globalnu konkurentnost.

– Moramo se prilagoditi brže i učinkovitije. To nećemo uspjeti ako se stalno bavimo regulativom umjesto inovacijama – dodao je Fierling. 

Kakvu igru treba igrati? 

Arancha González, dekanica Pariške škole za međunarodne odnose Sciences Po, naglasila je potrebu za strateškim pozicioniranjem Europe između velikih sila.

- Tržišta su pod utjecajem veće državne intervencije. Sada je novost da je SAD odlučio 'napustiti poredak'. Na 87 posto ostalih koji čine svjetsko tržište će biti kako će na to reagirati, i hoće li taj novi poredak mijenjati. Poredak ima logiku, nije da je nelogičan. I vidimo da to košta puno. Mijenjanje sistema ovisi o tome kako će reagirati tržišta, a od tržišta se ne vidi prevelika promjena - smatra González.

Također je dodala da bi Europa trebala izabrati Europu i 'igrati svoju igru', a ta igra je unutarnje, jedinstveno tržište. Također su, smatra, vrlo važni dobri odnosi SAD-om, ali bez klanjanja ekonomskoj neizvjesnosti i agresiji. Naravno, tu su i ostale velesile i prilike koje čekaju. 

- Moramo imati funkcionalan odnos s Kinom. Kada razmišljate o njima, oni čine 15% globalne ekonomije i imaju ključnu ulogu u financijskoj stabilnosti svijeta. Također bismo trebali graditi mostove s drugima. Ima mnogo onih koji očajnički žele graditi mostove s Europom - rekla je González.

G-2 era? 

Globalni poredak se mijenja, a Europa mora shvatiti da više ne može računati na multilateralizam kakav poznajemo, upozorio je Arvind Subramanian, viši suradnik američkog Peterson instituta i bivši ekonomski savjetnik indijske vlade.

– Danas smo u svijetu G-2 – svijetu u kojem dominiraju SAD i Kina. Ne treba se zavaravati idejom o multipolarnosti – to je iluzija. Europa mora naći način da postane stvaran, ne samo nominalan partner u toj dinamici - rekao je. 

Subramanian smatra da bi Europa mogla imati veću ulogu ako učvrsti svoj unutarnji politički centar, ojača domaće gospodarstvo i pronađe načine za stvarno povezivanje s tržištima poput Indije.

– Ali nemojte ulaziti u te odnose predstavljajući se kao moralno superioran partner. To nitko ne voli. Budite pragmatični, budite konkurentni i otvoreni – dodao je Subramanian. 

Tehnološki suverenitet bez zatvaranja vrata

Pitanje tehnološke neovisnosti bilo je također u fokusu konferencije, a Henna Virkkunen iz Europske komisije naglasila je da je smanjenje ovisnosti o drugim kontinentima ključno za sigurnost, ali ne smije voditi u izolaciju.

– Ne želimo biti ovisni o jednoj zemlji – bilo Kini, bilo SAD-u. No to ne znači da se zatvaramo. Želimo razviti vlastite kapacitete i istovremeno graditi partnerstva s pouzdanim zemljama poput Japana, Indije, Kanade ili Južne Koreje – poručila je.

Virkkunen također smatra da Europa ima potencijal, ali još uvijek nije dovoljno dobro iskoristila svoje prednosti, pogotovo kada se govori o prilikama koje sa sobom nosi razvoj umjetne inteligencije u kojemu se Europa i dalje ne može mjeriti s ostatkom svijeta. 

– Imamo startupe, ali nemamo scale-upove. Imamo znanje, ali i dalje nemamo pravo jedinstveno tržište. To se mora promijeniti – zaključila je.