Biznis i politika
StoryEditor

Porez na ‘ekstraprofit‘ nije samo za velike, na udaru su i mali profitabilni naftaši i plinari

03. Prosinac 2022.
foto Shutterstock

Kandidati za ‘ekstraprofit‘ su Messer Croatia plin, Ina maziva, Podzemno skladište plina, Dirus projekt, Rijeka trans, Air BP Croatia i sve druge profitabilne manje tvrtke u naftnom i plinskom sektoru

Odlični rezultati poslovanja ove godine nisu samo razlog za zadovoljstvo, nego i za glavobolju. To vrijedi za sve tvrtke s više od 300 milijuna kuna prihoda, pa tako i za banke, koje su, prema najnovijim HNB-ovim podacima, u prva tri kvartala iskazale dobit od pet milijardi kuna, cijelu milijardu kuna, odnosno 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, samo šesto milijuna manje nego u cijeloj prošloj godini. Međutim, novi porez udarit će i neke tvrtke s prihodom manjim od 300 milijuna kuna.

Bankare boli glava zato što su sa zadnjim danom rujna od osam najvećih banaka koje su potencijalne obveznice ‘energetskog‘ poreza tri već nabile dobit zbog koje će trebati platiti dodatni namet od 33 posto. To su Erste banka, OTP banka i RBA. Erste banka, s milijardom kuna dobiti, već je iskazala 366 milijuna kuna ‘ekstraprofita‘, odnosno toliko više od 20-postotnoga četverogodišnjeg prosjeka.

Što se tiče OTP banke, 663 milijuna kuna dobiti lansirala su je 292 milijuna iznad limita, što bi je stajalo 97 milijuna kuna dodatnog poreza. Doduše, u promatranom razdoblju povećala je obujam poslovanja akvizicijom Splitske banke. RBA zasad ima 21 milijun kuna ‘ekstraprofita‘, što bi je stajalo sedam milijuna kuna poreza.

Nastave li poslovati tim tempom, mogle bi im se pridružiti najveća banka, Zagrebačka, i jedina među njima u domaćem vlasništvu, HPB. Tih pet banaka godinu bi moglo završiti s 4,9 milijardi kuna dobiti. Za to bi platile 18 posto poreza na dobit, što iznosi oko 880 milijuna kuna, a tu su i gotovo dvije milijarde ‘ekstraprofita‘, odnosno oko 660 milijuna kuna dodatnog poreza, odnosno više od 1,5 milijardi kuna.

Prema našim procjenama, PBZ i Addiko Bank ne bi bili u poreznim škarama, kao ni Nova hrvatska banka (donedavni Sberbank), koja je u tri kvartala iskazala gubitak. Javnost sigurno neće suosjećati s bankarskim sektorom, pogotovo s najvećim bankama. No 300 milijuna kuna nije jedini kriterij za dodatno oporezivanje, kao što je dosad predstavljeno.

Naime, prema prijedlogu zakonskog dokumenta na e-Savjetovanju, porezne škare zahvatit će sve tvrtke koje ispunjavaju uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa prema Uredbi Vijeća EU 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. A ta se pak uredba odnosi na sve tvrtke koje posluju u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija koje će ove godine ostvariti bar 20 posto veću dobit od četverogodišnjeg prosjeka.

Pogledali smo u svojoj publikaciji ‘1000 najvećih‘ koje su to još tvrtke kandidati za plaćanje poreza na ‘ekstraprofit‘. Pronašli smo ih šest. Messer Croatia plin platit će 33 posto dodatnog poreza na svu ovogodišnju dobit veću od 51,81 milijun kuna, Ina maziva ima limit bruto dobiti od 26,12 milijuna kuna, Podzemno skladište plina 19,40 milijuna, Dirus projekt 5,22 milijuna, Rijeka trans 4,78 milijuna i Air BP Croatia 730 tisuća kuna. A kandidati za plaćanje novog harača su i sve druge manje tvrtke u naftnom i plinskom sektoru koje će ove godine iskazati dobit bar 20 posto višu od prosjeka u protekle četiri godine. 

28. siječanj 2023 17:50