Što ste lošije poslovali posljednje četiri godine, to ćete više platiti novog harača. Ispada to tako iz sadašnjeg Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji je ovih dana poslan u javno savjetovanje. Naime, osnovica za razrezivanje novog harača je prosjek dobiti u posljednje četiri godine, s tim da, ako je tvrtka poslovala s gubitkom, smatrat će se da ima dobit nula. S obzirom na to da će se na osnovi toga računati prosjek dobiti te će se sve što je 20 posto iznad tog prosjeka oporezovati novim nametom, ispada da će tvrtka koja je četiri godine poslovala s gubitkom morati na cjelokupnu dobit iz 2022. godine platiti dodatni porez od 33 posto.
Teško da bi se i Superhik toga dosjetio, no to je tek prva nelogičnost novog zakona, koji neće, sada je to više nego jasno, po džepu lupiti samo profitere energetske krize nego i brojne tvrtke koje su zahvaljujući rastu i ulaganjima ostvarile dobre rezultate.
Ne promijeni li se predloženo rješenje, sve tvrtke koje su ranijih godina imale gubitak, a zatim počele ostvarivati bolje rezultate, naći će se u priličnom problemu. Primjerice, Fortenova grupa koja i bez ovog dodatnog nameta ima dovoljno problema. Ta je tvrtka tek lani iskazala pozitivan rezultat u iznosu od 372 milijuna kuna, a ranijih je godina poslovala s gubitkom, pa bi sukladno Prijedlogu zakona smjela ostvariti tek 98 milijuna kuna bruto dobiti kako ne bi platila dodatni porez.
Prema našoj analizi, čak 92 tvrtke s prihodom većim od 300 milijuna kuna ostvarenim u 2021. godini je barem jednu godinu od promatrane četiri ostvarilo gubitak, tako da bi Ministarstvo financija trebalo razmisliti da se prilikom izračuna prosjeka dobiti negativne godine uopće ne uzimaju u obzir.
Lakše je kazniti sve
No, pitanje je hoće li konačno rješenje biti imalo bolje od predloženog, budući da je iz članka 13. jasno da od njega nisu izuzete čak ni tvrtke koje su u stečajnom postupku.
Koliko se dugo pripremamo ovaj zakonski prijedlog, očekivalo bi se da je ipak malo više razrađen i da zaista ima intenciju kazniti one koji su profitirali na krizi. No, umjesto onih koji su dizali cijene, kaznit će se sve uspješne tvrtke jer je to državi, čini se, jednostavnije. Otprilike kao kada učiteljica kazni cijeli razred zbog jednog nestašnog učenika.
– Ne želimo prokazivati ni arbitražno odlučivati čija je dobit posljedica poskupljenja, a komu je njegova mudrost donijela ekstraprofit – rekao je u utorak ministar financija.
Zavjet šutnje
Od Ministarstva financija, inače, zatražili smo pojašnjenje još nekih nelogičnosti predloženog zakona, no do trenutka pisanja teksta nismo uspjeli dobiti odgovore. Ostali smo tako uskraćeni za odgovore na pitanja kako će se računati prosječna dobit za tvrtke koje su promijenile OIB kao što je slučaj s tvrtkama Fortenova grupe ili za one koje su poslovati počele nakon 2018. godine.
Na zavjet šutnje nismo naišli samo u Ministarstvu financija. Brojne tvrtke odreda odgovarale su da još nemaju konačnu verziju zakonskog rješenja pa stoga ne žele davati komentar, preusmjerile su odgovore prema raznim gospodarskim udruženjima, kao što su Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga turizma ili Hrvatska udruga poslodavaca ili su jednostavno ignorirale naše upite. Više je nego jasno da se svi nadaju da će se neke stvari ipak promijeniti jer ni od gospodarskih udruženja nismo dobili odgovore. Predstavnici HUP-a u utorak poslijepodne još su sjedili s ministrom Markom Primorcem, u nadi da će se konačni prijedlog ipak malo popeglati. Sasvim jasno, za to ima barem dvije milijarde razloga.
I dok granska udruženja na sastancima s ministrom pokušavaju popraviti nespretno rješenje, službeno je putem javnog savjetovanja na zakon pristiglo tek nekoliko primjedbi, komentara i prijedloga. Jedan od njih je od tvrtke Muraplast, koja je predložila da se za računanje dodatnog poreza na dobit ne uzimaju godine u kojima je zbog koronakrize dobit jako pala nego da se kao kriterij uzima samo rast dobiti u 2022. u odnosu na 2021. godinu. Također, iz te tvrtke predlažu da se ‘ne oporezuje dobit poduzeća ako je ona rezultat znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, što bi se moglo provjeriti na stavkama AOP 289 do 292.‘
Primorčeve porezne škare
Liderov izračun ‘harača‘ stoga u izračunu je prosjeka dobiti u potpunosti izuzeo godine negativnog poslovanja, a budući da je teško projicirati ovogodišnju dobit kompanija, pretpostavili smo linearan rast dobiti na razini inflacije od 12,5 posto u odnosu na 2021. godinu (što naravno neće sve tvrtke ostvariti, odnosno neke će imati i znatno veću ili nižu dobit od toga). Nadalje, u izračun smo uzeli i sve tvrtke koje su lani imale prihod veći od 270 milijuna kuna, ponovno uz pretpostavku da bi zbog rasta cijena i inflacije i njihov prihod mogao doseći 300 milijuna kuna i ući u Primorčeve porezne škare.
Ostvare li se te pretpostavke, od 418 tvrtki (toliko ih je u 2021. godini imalo prihod veći od 270 milijuna kuna), više od polovice njih, točnije 234 platit će ‘socijalni porez‘.
Više o tome tko će platiti i koliko poreza na ekstraprofit pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.