Porezne olakšice za ulaganja u sport: poduzetnici na dobitku

Hrvatski sport napokon bi mogao dobiti sustavni poticaj iz privatnog sektora. Ministarstvo financija uputilo je u hitnu proceduru izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, a među njima je i odredba kojom se omogućuje porezna olakšica za poduzetnike koji ulažu u sport kroz sponzorstva.

Riječ je o novoj dopuni članka 6, prema kojoj se rashodi sponzorstava danih sportskim organizacijama, čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisne sportske djelatnosti, priznaju kao dodatni odbitak od porezne osnovice. U praksi to znači da će poduzetnici ostvariti porezni poticaj od 10 do 18 posto na iznos koji uplate za sportsko sponzorstvo, ovisno o poreznom razredu u kojem se nalaze.

Prema službenom objašnjenju iz prijedloga Zakona, ministar sporta i turizma Tonči Glavina, uz suglasnost ministra financija Marka Primorca, utvrdit će koje organizacije ispunjavaju uvjete za korištenje ove olakšice. Time se želi spriječiti zloupotreba odredbe i osigurati da sredstva budu usmjerena isključivo na one sportske subjekte koji doprinose društveno korisnim programima. Izmjene bi trebale stupiti na snagu do kraja godine. Glavina je dodatno najavio i novu mjeru.

– Kada govorimo o iskoracima za sport isključivo u dijelu poreznih propisa, sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit pripremamo i Odluku kojom ćemo uz suglasnost Vlade RH omogućiti da se porezno priznatim rashodima smatraju darovanja u naravi ili novcu, između ostalog i sportskim klubovima, u iznosu do 10 posto prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja za svrhe utvrđene Nacionalnim programom športa kao strateškim dokumentom. Do sada je taj postotak iznosio dva posto, a ova Odluka bi na snagu stupila 1. siječnja 2026. godine – rekao je Glavina.

Za sportski sektor ovo je mjera od iznimne važnosti jer donosi model održivog financiranja u kojem veći teret preuzima privatni kapital. Dosad su klubovi većinom ovisili o javnim sredstvima, no iz proračuna središnje države i jedinica lokalne samouprave teško je osigurati stabilnost poslovanja. Upravo zbog toga poduzetnici se često nisu odlučivali na ulaganja, smatrajući sportske klubove reputacijskim i financijskim rizikom.

U posljednje vrijeme vidljiv je pomak. Država je kroz Hrvatski olimpijski odbor i nacionalne sportske saveze povećala potporu ekipnim sportovima, dok je Grad Zagreb značajno podigao ulaganja u klubove putem Sportskog saveza i gradskog ureda za sport i mlade. Novi porezni okvir trebao bi dodatno ojačati povjerenje privatnog sektora i potaknuti dugoročna ulaganja.

Važnost ove mjere nadilazi samu sportsku zajednicu. Industrija sporta u Hrvatskoj zapošljava desetke tisuća ljudi i ostvaruje značajne učinke na nacionalnu ekonomiju, turizam i promociju države. Prema dostupnim podacima, u sportskoj industriji izravno je zaposleno više od 44 tisuće osoba, a još 22 tisuće radi neizravno kroz opskrbne lance. Samo 2015. sport je u Hrvatskoj generirao 1,39 milijardi eura bruto dodane vrijednosti.

Na razini Europske unije sport je prepoznat kao značajan gospodarski sektor. Prema podacima Eurostata, u 2023. godini u sportskom sektoru bilo je zaposleno 1,6 milijuna ljudi, od čega čak 37 posto mladih između 15 i 29 godina. U istom razdoblju više od pet tisuća proizvođača sportske opreme ostvarilo je ukupni promet od osam milijardi eura.

Za Hrvatsku, izmjene Zakona o porezu na dobit predstavljaju ključan korak prema jačoj ulozi privatnog sektora u sportu, stabilnijoj strukturi prihoda klubova i dugoročno održivom razvoju sportske industrije.