Biznis i politika
StoryEditor

Poseban zakon o zelenoj energiji eliminirao bi birokratske čepove

27. Ožujak 2024.
Dragutin Domitrović, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju, Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK i Ivo Čović, predsjednik Udruženja za obnovljive izvore energije

Pomaci u odobravanju ‘papirologije‘ se vide, posebno u posljednjih godinu dana, no još uvijek veliku prepreku u razvoju obnovljivih izvora energije čine prespore procedure, po čemu smo među najgorim državama u Europskoj uniji. Jedna je to od glavnih poruka s konferencije za medije koju je u srijedu organiziralo Udruženje za obnovljive izvore energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) koje je pri tome predstavilo i svoj novi Position paper, dokument koji analizira prepreke u ovom području i nudi rješenja.

Korak naprijed

A ta rješenja sažeto glase: osnivanje međuresorne radne skupine, zatim lex specialis za područje OIE koji bi više učinio za ubrzanju procedura nego usklađenja nekoliko postojećih zakona te posebni Zakon o geotermalnoj energiji. Potonja regulativa eliminirala bi postupak istraživanja geotermalne energije iz Zakona o ugljikovodicima, što je potpuno neprimjereno i znatno komplicira realizaciju projekata u jednom od najpotentnijih segmenata zelene energije u Hrvatskoj.

Kako je istaknula Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, zahvaljujući i zalaganju te institucije i Udruženja, u zadnjih godinu dana donesena je Uredba za energetsko odobrenje (EO), Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Posebno je istaknula donošenje izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koji znatno ubrzava postavljanje malih sunčanih elektrana, snage do 10 MW. Veliki je korak naprijed učinjen i u odobravanju gomile projekata koji su praktički bili gotovi.

– Još 2022. na čekanju je bilo 216 projekata ukupne snage šest GW. Sada su svi zahtjevi riješeni – istaknula je Šćulac dodavši da je do ‘otključavanja‘ došlo nakon ožujka prošle godine. Pozitivan trend bilježi se i kod instalacije integriranih sunčanih elektrana (na krovovima industrijskih objekata i kućanstava) gdje se mjesečno u prosjeku priključuje po 20 MW. Međutim, konstanta je sporost administrativnih procesa, istaknula je Šćulac i po tom pitanju smo na začelju u EU. Zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporosti administracije udio OIE u ukupnoj potrošnji energiji u Hrvatskoj pada, umjesto da raste.

Zbog toga je krajnje upitno da ćemo dostići zacrtani cilj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 1500 MW novih projekata zelene energije do kraja ove godine. Kako je kazala Šćulac, za dostizanje tog cilja samo ove godine trebalo bi instalirati 630 MW. Za ilustraciju, u prosjeku se proteklih godina instaliralo oko 200 MW. Ivo Čović, predsjednik Udruženja, pobrojao je što se još od regulative čeka. To su mrežna pravila operatera distribucijskog sustava, zatim odluka o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu (donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA, rok je istekao 28. rujna 2022. godine), pa pravila organiziranja tržišta električne energije (donosi Hrvatski operator tržišta energije – HROTE, rok istekao 22. travnja 2022.) te na kraju pravila za upravljanje zagušenjima u prijenosnom sustavu, što donosi Hrvatski operator prijenosnog sustava – HOPS.

Dugih 554 dana

Udruženje kao glavnu prepreku za daljnji razvoj sektora vidi u nepoznatom iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čiju odluku HERA odgađa još od kraja 2022. godine. Točnije, prošlo je već 554 dana da investitori u OIE čekaju na tu brojku. Pitanje je i kada će ta institucija donijeti tu odluku, s obzirom da joj nedostaju dva člana Upravnog vijeća, pa treba pričekati izbore i konstituiranje novog saziva Hrvatskog sabora. Stoga Udruženje predlaže određivanje te naknade po hitnoj proceduri. Zapela je i gradnja novih dalekovoda koji bi mogli prihvatiti nove kapacitete OIE. Kako je istaknuo Čović, postojeća elektrodistribucijska mreža konfigurirana je prema industriji koja uglavnom više ne postoji.

Što se tiče problema u segmentu prostornog planiranja, član Vijeća Udruženja, Ivan Strunje, naveo je kako investitorima predstavlja problem što energetsko odobrenje zahtijeva lokacijsku i građevinsku dozvolu. Kako se na te dokumente nerijetko dugo čeka, EO može propasti. Stoga Udruženje predlaže da se rok trajanja EO-a produžuje za onoliko koliko kasni ishođenje pojedinih dozvola. Značajno bi pomogla i digitalizacija postupka kao za e-Dozvole te uvođenje platforme na kojoj bi se mogao pratiti vremenski tok svakog projekta OIE-a.

image

Ivan Strunje, član Vijeća Udruženja za obnovljive izvore energije

foto

Ipak, postoje i svijetli primjeri. Tako je Ministarstvo prostornog uređenja donijelo zakon koji je olakšao razvoj sunčanih i agrosunčanih elektrana, kazao je Strunje. – Tako sada možete u svakoj industrijskoj zoni sagraditi sunčanu elektranu – navodi Strunje.

Na dva zakonska kolosijeka

Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina, pa je poseban dio u Position paperu posvećen toj temi. – Trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana iznosi 1000 MW, a do sada je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte Programom državnih potpora ‘ponudila‘ kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen – kazao je Dragutin Domitrović, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju koja djeluje u sklopu Udruženja.

Geotermalne projekte trenutno reguliraju dva zakona, onaj o tržištu električne energije te o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Regulatorni i okolišni postupci stoga su sličniji onima za projekte istraživanja nafte i plina, pa se investitori nalaze u složenom labirintu pravila koja zahtijevaju usklađivanje među različitim javnopravnim tijelima. Primjerice, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trenutno ne razlikuje poljoprivrednike i velike kompanije. Kako je kazao Domitrović, ako neki poljoprivrednik želi izbušiti bušotinu da bi geotermalnom energijom grijao svoje plastenike, u sklopu realizacije projekta mora na puno radno vrijeme zaposliti inženjera naftnog rudarstva, što u startu odbija takve manje ulagače.

– Umjesto dva zakona, treba nam jedan Zakon o geotermalnoj energiji – naglasio je Domitrović. Također, treba stimulirati i stvaranje tržište servisa za bušenje ispitnih bušotina, s obzirom da to trenutno jedino može raditi Crosco, a on nema dovoljnih kapaciteta. Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić tvrdi da je (ne)usklađenost propisa manji problem. – Veći je problem neusklađenost provedbe. Ključni je prijedlog da se novac koji investitori plaćaju za Energetsko odobrenje iskoristi za ubrzanje procedura – dodao je Pleić.

22. travanj 2024 21:07