Zlatno je pravilo da bi nam štednja u slučaju bilo kakvih iznenadnih događanja u životu trebala pokriti najmanje tri mjeseca troškova, idealno šest. Možda je to nekima i uspijevalo prije nego što se svijet s pandemijom, a onda i s ratom, okrenuo naglavačke. I jedno i drugo stopilo se u povijesno visoku inflaciju koja obezvrjeđuje i tekući dohodak i ušteđeno. No, tekući se troškovi zasad krpaju bez većih potresa. Čime? Kako pokazuje statistika, ali i ‘siva‘ zona, doslovno iz svih izvora – kredita, štednje, kartica, većih plaća, rente...
HNB-ove analize kredita i štednje, iz kojih bi se mogli izvući zaključci o tome financiraju li građani narasle troškove kreditima i ušteđevinom, pokazuju da su ukupni krediti stanovništvu proteklih godina ubrzali rast koji trenutno iznosi oko sedam posto. Iako su u vrijeme pandemije najbrže rasli stambeni krediti, ove godine to su nenamjenski. Ubrzanje gotovinskih nenamjenskih kredita ne može se dovesti u nužnu vezu s porastom cijena dobara i usluga za tekuću potrošnju.
Naime, gotovinski se krediti obično koriste za financiranje kupnje trajnih dobara, uređenje i renovaciju nekretnina, ako je riječ o troškovima nižim od 40 tisuća eura ili za refinanciranje postojećega duga po povoljnijim uvjetima. No, kako je ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita u prvoj polovici 2023. koincidiralo s rastom realnih dohodaka i poboljšanjem potrošačkog optimizma, moguće je da ono odražava veću sklonost kupnji trajnih dobara, a ne dobara i usluga za tekuću potrošnju.
Kada je riječ o štednji, posljednji raspoloživi podaci o raspoloživom dohotku i štednji kućanstava dostupni su za 2021., pa HNB interno procjenjuje novija kretanja štednje. Prema posljednjim procjenama stopa je štednje kućanstava pala tijekom 2022. zbog bržeg rasta cijena od dohodaka kućanstava. Mjerena udjelom u dohotku stopa se štednje kućanstava lani smanjila s oko 8,9 posto na oko 3,2 posto.
Početkom 2023. bilježi se rast prosječne realne neto plaće koja se u prvome tromjesečju 2023. vratila na razinu iz prvoga tromjesečja 2022., a u drugome tromjesečju 2023. i dodatno porasla – porast prosječne realne neto plaće u odnosu na drugo tromjesečje 2022. procjenjuje se na oko 3,3 posto.
Ako realne plaće i dalje budu rasle, u drugoj polovici 2023. mogao bi se bilježiti i postupni oporavak stope štednje – procjenjuju u HNB-u dodajući da su se ukupni depoziti stanovništva smanjili tijekom prvih šest mjeseci 2023. godine i to za 700 milijuna eura. Pri tome je samo u prvome tromjesečju zabilježen pad od 1,2 milijarde, uglavnom zbog upisa državnih obveznica (upis je trajao od 22. veljače do 1. ožujka, uz alocirani iznos upisa od 1,3 milijardi eura).
Renta od turizma
Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, dodaje kako su se i građani i poduzeća tijekom pandemije u određenoj mjeri razdužili ili povećali svoju štednju jer su se potrošnja i investicije odgađale.
– Tako su se stvorile zalihe iz kojih se, po normalizaciji života, financirala potrošnja i moglo krenuti u novo zaduživanje. S rastom troškova života sve je više onih koji će svoje osnovne potrebe financirati na dug, pa će zaduživanje građana vjerojatno nastaviti rasti. Kamatne su stope još uvijek relativno povoljne i bitno niže od stope po kojoj trenutno rastu prosječne plaće. Taj proces može ići dok ljudi imaju posao, kamate su relativno niske i plaće rastu. Uđemo li u stagflaciju, čija će posljedica biti rast nezaposlenosti i rast kamata, mehanizam financiranja potrošnje na dug će se slomiti.
Što se tiče plaća, one nominalno rastu zahvaljujući drastičnom manjku radne snage u nekim područjima gospodarstva. No, rast plaća prilično je nejednak i ako se promatra rast cijena osnovnih proizvoda, hrane i stambenih kvadrata, onda je jasno da svi u ovoj zemlji koji žive isključivo od plaće sigurno osjećaju drastičan pad kupovne moći. Rast plaća u nekim dijelovima ekonomije pokušava pratiti opći rast cijena, no nigdje ne uspijeva pratiti rast cijena hrane. Turizam tu dolijeva ulje na vatru – tumači Kroflin. Istodobno je svjestan da dio građana ne živi od plaće. Postoje prihodi građana koji prolaze ispod radara, prije svega to je renta od turizma.
Kako i čime sve građani financiraju inflacijom nabujale troškove života doznajte u novome broju digitalnog i tiskanog Lidera.