Biznis i politika
StoryEditor

[Poslovna scena] Bjelin Darka Pervana u Ogulinu gradi najveću tvornicu podnih ploča na svijetu

05. Svibanj 2022.
Stjepan Vojinić, izvršni direktor Bjelin grupefoto Mladen Volarić
Piše i snimio: Mladen Volarić

Darko Pervan, hrvatski poduzetnik koji se afirmirao i obogatio u Švedskoj, i stekao titulu svjetskog ‘kralja laminata’ zahvaljujući razvoju tehnologije podnih obloga, i patentu ‘klik spajanja’ podnih obloga bez ljepila, krenuo je 2016. godine u velik investicijski projekt ulaganja u Hrvatskoj.

Prva Pervanova akvizicija bilo je preuzimanje pogona nekadašnjeg DIP-a Ogulin, koji je nakon stečaja umalo završio u raljama ekipe iz Kutlina okruženja. Tvrtku je, činilo se tada, spasio, general Pavao Miljavac. On je u rat otišao s vrlo uhodanim privatnim drvoprerađivačkim pogonom, kapitalom i znanjem o tom biznisu, i višemilijunskim investicijama oživio pogon za proizvodnju troslojnog parketa u Ogulinu, koji je onda oplemenio sporazumom s Pervanom o primjeni njegovih patenata.

Kasnije je Jozo Kalem preuzeo Miljavčev pogon ‘PG Lignum’ u Ogulinu, kao i pilanu u Bjelovaru, a onda je to od Kalema preuzela Pervanovo grupa. Od pogona u Bjelovaru i Ogulinu stvoreno je poduzeće i brend ‘Bjelin’, kombinacijom slogova gradova Bjelovara i Ogulina, s upravom u Ogulinu.

Dubrovčanin Stjepan Vojinić, izvršni direktor Bjelin grupe, Pervanovo Hrvatska grupe i predsjednik Nadzornog odbora ‘Spačve’, kazao je da zatečeni pogon u Ogulinu nije bio u tako lošoj tehnološkoj opremljenosti, koliko u njenoj nedovršenosti, kao i u nestručnoj razini održavanja skupih strojeva.

- Cijelu 2017. godinu i početak 2018. godine proveli smo u snimanju zatečene situacije, i nužne transformacije proizvodnje, upravljanja i cjelokupnog restrukturiranja. Bez cijene akvizicije, u taj smo proces tada uložili 10-ak milijuna eura. Sama akvizicija pogona u Ogulinu i Bjelovar iznosila je, po odbitku preuzetih troškova i dugoročnih obveza na kraju oko 40 milijuna eura, kazao je Vojinić.

Potkraj 2018. godine Bjelin je preuzeo ‘Furnir Otok’ u Otoku kod Vinkovaca, preimenovavši ga u ‘Bjelin Otok’. Za taj pogon za proizvodnju furnira upravo je u tijeku, kaže Vojinić, ishođenje uporabne dozvole za novu halu površine 6.500 kvadratnih metara, čime se udvostručuje proizvodnja i stovarišni prostor.

Sljedeća Bjelinova akvizicija bilo je početkom lipnja 2021. godine preuzimanje ‘Spačve’ sa sjedištem u Vinkovcima. U sklopu ‘Spačve’ su tvornica furnira, tvornica masivnih vrsta parketa, te tvornica lijepljenih ploča, vrata i malog namještaja. Uz to je u ‘Spačvi’ i velika pilana i doradni pogon. Izazovan i zahtjevan posao u Bjelinu je i proizvodnja euro- paleta.

- Spačvu smo kupili kao dioničarsko društvo koje je bilo izlistano na burzi, povukli smo je potom s burze, kroz squeeze-out isplatili smo sve dioničare, i pošto smo sad 100-postotni vlasnici, u procesu smo pretvorbe u d.o.o., a u skladu s time slijedi i promjena imena poduzeća u ‘Bjelin Spačva d.o.o. - kazao je Vojinić.

U Ogulinu je nastavljena proizvodnja troslojnog parketa započeta Miljavčevom suradnjom s Pervanom, a modernizacijom pilane u Bjelovaru njen kapacitet je povećan sa zatečenih 30 na 55 tisuća kubičnih metara, uloženo je u novu doradu - decimirnicu, te u proizvodnju lamela od hrastovine, koje se kao gornji sloj debljine 3,6 milimetara dopremaju u Ogulin gdje se spajaju u troslojni parket. To je kompozitni pod debljine 15,5 mm koji se spaja Pervanovim ‘klik-patentom'.

Sretna okolnost bila je, kaže Vojinić, što smo u pogonu u Ogulinu zatekli pet educiranih mladića s kojima smo oformili odjel za automatizaciju i robotizaciju. Oni programiraju robote, i to je glavna stavka u puštanju robota u rad u proizvodnom procesu. Robot sam po sebi i nije toliko skup, ali njegovo programiranje i uklapanje u konstruiranje linija automatizacije vrlo je skupa stavka.

Roboti, osim što pridonose efikasnosti proizvodnje, zahtijevaju uz programiranje i redovito i stručno održavanje, ali zato ispravni roboti ne puše, ne zabušavaju, nema bolovanja, godišnjih odmora, štrajkova i sličnih radno-pravnih situacija.

U pogonu u Ogulinu Bjelin ima 375 radnika, od kojih su 60 posto žene. Njih krase, ističe Vojinić, preciznost, strpljenje  i znanje. U Bjelovaru je zaposleno 345 radnika, u Bjelin-Otoku 185, a u kompleksu Spačve zaposleno je 870 radnika, što je ukupno blizu 1.800 zaposlenika.

Što se tiče nabave sirovine, Vojinić kaže da je taj dio poslovanja uglavnom pokriven ugovorima s Hrvatskim šumama u dobavi hrasta za furnir, nešto se odnosi na jelu, smreku, bukvu, jasen, iz metrica se proizvodi pelet i briket, a dijelom se Bjelin pojavljuje i na licitacijama.

U Poslovnoj zoni Ogulin u Oštarijama Bjelin je započeo svoju veliku greenfield investiciju zvanu ‘Ogulin 2’ za proizvodnju podnih ploča po tehnologiji woodura.  vrijednu oko 200 milijuna eura. Za sad je otkupljeno 33 hektara, ali će se dokupiti još dostupne površine.

U ‘Ogulinu 2’, koji bi po završetku 2027. godine trebao postati najveći svjetski proizvođač woodura podnih ploča s godišnjom proizvodnjom od 20 milijuna kvadratnih metara, što bi sa švedskim pogonom u Vikenu iznosilo 30 milijuna kvadratnih metara. U novom pogonu će, prema sadašnjim projekcijama, biti zaposleno 600 do 800 radnika.

Tom patentiranom tehnologijom gornji sloj hrastovog ili jasenovog furnira spaja se s četiri sloja ispod, čime se dobiva peteroslojna kompaktna, impregnirana podna ploča debljine 11 mm. Takve su ploče zahvalne za kasniju obradu, dizajniranje, a spajaju se međusobno, naravno ‘na klik'. Uz Pervanov ‘klik patent' iz 1993. godine, dodaje Vojinić, Pervanovo Group u vlasništvu Darka Pervana, ima još oko 2.500 patenata apliciranih na tržištu.

U proizvodnji su i naduro podne obloga, ali njihova površina nije furnir, već to može biti kamen, mramor i slični materijali, što je nastalo u razvojnom centru srodne tvrtke Välinge Inovation.

Govoreći o tržištu, Vojinić je kazao da oko 90 ukupne proizvodnje u Bjelinu u Hrvatskoj odlazi u izvoz. Na pitanje izvozi li se i u Rusiju, Vojinić je rekao  da je nešto ranije išlo u simboličnim količinama, i to preko Pevanove skandinavske podružnice.

- Da sad Rusija naruči nešto od nas, to ne bi išlo, jer, prvo, naš kapacitet je potpuno rasprodan i ne bismo mogli preuzeti narudžbe za tako veliko tržište, a druga stvar je što se mi u aktualnoj političkoj situaciji pridržavamo direktiva EU komisije i Vlade RH, po kojima ne izvozimo ništa ni u Rusiju ni u Bjelorusiju. Rusija nam nije sudjelovala ni u opskrbnom lancu repromaterijala i sirovine, niti je bila značajno izvozno tržište, zaključio je Stjepan Vojinić.

Kompletnu reportažu o poslovnoj sceni Karlovačke županije možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

30. siječanj 2023 17:33