Biznis i politika
StoryEditor

[Poslovna scena] Osječka poduzetnička doboš-torta sa slojevima uspjeha i neuspjeha

11. Svibanj 2022.
Kompanija najmoćnijega slavonskog poduzetnika, Žito Marka Pipunića, prošlog se tjedna pohvalila da je pri kraju gradnja solarne elektrane na lokaciji Tvornice ulja Čepin
pišu: Goran Litvan i Goran Gazdek

Kao da se u Osijeku sve vezano uz biznis zbiva po sistemu slojeva doboš-torte: red uspjeha, red neuspjeha pa red spašavanja. Distributer Bijelić s Xiaomijem je osvojio trećinu hrvatskog tržišta mobitela, a Meggleu se proizvodnja u Hrvatskoj nije isplatila. Talijanski Benetton ulaže u povećanje proizvodnje u Olimpia tekstilu unatoč tomu što je prepolovio prihode i godinama iskazuje gubitke, a Osijek-Koteks iz predstečaja se izvukao u stabilna građevinara

GPS u Osijeku i okolici, pa i cijeloj Slavoniji, putnik namjernik može zaboraviti. Takva su bar iskustva Liderovih novinara, koje bi navigacija gotovo uvijek nepogrešivo dovela do prve prepreke koja označava radove na cesti zatvorenoj za promet. U Osječko-baranjskoj županiji u tijeku je obnova i gradnja cesta u vrijednosti od oko 750 milijuna kuna – gradi se cesta na koridoru 5c od Osijeka do Belog Manastira s novim mostom preko Drave, pa dalje do mađarske granice. Ceste su raskopane u Osijeku – čak i unutar Tvrđe – i oko njega; i glavne i lokalne. Čini se da je u slavonskoj ravnici danas najveće gradilište kružnih tokova u Europi, ako ne i u svijetu. To je ovog časa najvidljiviji pokazatelj načina na koji se koristi novcem iz Europske unije.

Infrastrukturni projekti u javnom sektoru generiraju razvoj, ali na dugom štapu. Privatni sektor pak traži mnogo brži povrat svojih ulaganja, a obično je i multiplikativni efekt veći. Upravo se kompanija najmoćnijega slavonskog poduzetnika, Žito Marka Pipunića, prošlog tjedna pohvalila da je pri kraju gradnja solarne elektrane na lokaciji Tvornice ulja Čepin uz očekivane uštede 2,6 GWh na godinu, a puštanje u pogon osme i najveće kompanijine elektrane očekuje se već u lipnju. Već sad grupacija proizvede više električne energije nego što potroši, a to je čak 0,3 posto ukupne hrvatske potrošnje. S obzirom na to da je u raznim fazama izvedenosti još 12 projekata, Žito planira do kraja 2025. proizvesti dvostruko više električne energije nego što potroši.

Obnovljivim izvorima energije okreće se i Saponia Mirka Grbešića. Projekt je težak 62,7 milijuna kuna, za što je odobrena potpora od 19,9 milijuna. Što se poslovanja tiče, ključni događaj iz prošle godine je prodaja zadarske Maraske Stanić grupi. Tako je kompanija ostala na Saponiji i Kanditu, a u vlasništvu Grbešićeva Mepasa je i bjelovarski Koestlin.

Nekad je na trećem mjestu prema prihodima u Osijeku bio Benettonov Olimpias tekstil, koji je konstantnim padom skresao prihode za više od 60 posto – s rekordnih 658 milijuna kuna u 2016. na prošlogodišnjih 246 milijuna. U posljednjih pet godina iskazivao je i gubitke, ukupno 137 milijuna kuna, i posluje s minusom od 20-ak milijuna kuna. No, osječkim tekstilcima, čini se, predstoje bolji dani. Najavljeno je – zasad samo neslužbeno – proširenje proizvodnog pogona i zapošljavanje još 300-tinjak radnika.

Od velikih tvrtki posebno su propulzivne distributer Bijelić Co i Osijek-Koteks, ali kao da se u Osijeku sve vezano uz biznis odvija po sistemu doboš-torte: red Bijelićevog Xiaomija, pa red Megglea, kojem se proizvodnja u Hrvatskoj nije isplatila, red Osijek-Koteksa, pa red Benettonovih gubitaka; red uspjeha, red neuspjeha; red prosperiteta, red strepnji…

Sve to zrcalilo se u ovoj sezoni NK Osijeka, koji uskoro seli iz Gradskog vrta pet kilometara dalje na Pampas, gdje bi novi stadion s nogometnim kampom trebao biti gotov do kraja godine. Direktor Vladimir Čohar, koji je u Osijek došao s iste pozicije u Rijeci, jednostavno sažima svoja menadžerska iskustva u nogometu: – Način na koji ta dva kluba funkcioniraju vrlo je jednostavan: ja moram razmišljati samo o kontroli novca koji dolazi i koji se troši.

Međutim, kako se zahuktavala borba za naslov prvaka, tako je isplivao sukob glavnog menadžera Nenada Bjelice s Upravom i mađarskim biznismenom i investitorom Lőrincom Mészárosom, koji vlasnički kontrolira klub. Tako se zakomplicirala i naoko jednostavna priča. No i Čohar potvrđuje da nogometna tvrtka ne može biti klasična jer se tu radi, kaže, o sto posto biznisa, ali i o sto posto emocija. A emocije su upravo prošle nedjelje bile 'na najjače', kad je Osijek imao posljednju prigodu da nastavi borbu za prvo mjesto. Možda će više uspjeha imati na novom stadionu. Jer, nedostatak novca ne bi smio biti problem.

► Kompletnu reportažu iz Osijeka možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera

Sutra: Upozorenje iz Osijek-Koteksa - poskupljenja su elementarna nepogoda za cijelu građevinu

20. ožujak 2023 09:36