Biznis i politika
StoryEditor

[Poslovna scena] Recept protiv inflacije Vinka Matijevića iz požeškog Plamena

08. Travanj 2022.
Vinko Matijević, Plamen Požegafoto Ratko Mavar
piše: Goran Gazdek

Prošla godina je za Plamen, požešku ljevaonicu željeza i tvornicu kućanskih aparata u domeni grijaćih tijela sa stogodišnjom tradicijom proizvodnje, bila više nego uspješna. Izlijevano je 18.970 tona željeza, proizvedeno je 29.811 jedinica, zaposleno 65 novih radnika, prihod je bio 281 milijun kuna, a dobit prije oporezivanja 54 milijuna kuna. U postocima to izgleda ovako: 45% veća proizvodnja, 21% više radnika, 67% više prihoda, 68% više dobiti. Zato je i naše prvo pitanje suvlasniku ove obiteljske tvrtke i prokuristu Vinku Matijeviću bilo kako im je to uspjelo.

- Dogodila se velike preraspodjela u branši, Europa ništa u tu tehnologiju nije investirala nego je gasila jednu po jednu ljevaonicu. Drugo, mediteranske zemlje – Španjolska, Italija i Francuska - subvencioniraju kupnju peći, trošila na drvo. U Francuskoj je samo drvo, u Španjolsko samo pelet, a Italija i pelet i drvo. Gotovo 90 posto prihoda ostvarujemo izvozom.  Od 32 milijuna eura koliko smo izvezli robe u 37 zemalja, među kojima je i Čile, 55 posto se odnosi na Italiju - objašnjava Matijević.

Zbog povećanog obujma posla uvedene su 32 radne subote. Neto plaće za 410 radnika povišene su prosječno za 21%, a ukupna neto primanja veća su za 15%.

Uz to dobiju prijevozne troškove, topli obrok, dječje darove, uskrsnicu i božićnicu. Trinaestu plaću isplaćuju linearno.

-  Svi radnici plaćaju porez, nema zajamčenih primanja. Naše prosječne plaće su najviše. Nitko nas još nije dostigao, i neće – tvrdi Matijević. 

Inflacija je u metaloprerađivačkoj industriji krenula u drugom dijelu 2020. kada su intenzivno počele rasti cijene metala. U prvim mjesecima ove godine cijene su u prosjeku više za 100 posto. Neke su legure poskupjele četiri puta, a energija 50 posto. Kako se u Plamenu bore s velikom inflacijom i visokim troškovima energenata?

- Trošimo struju 340 dana godišnje, sve je pod naponom, sve mora raditi. Potpisali smo ugovor za električnu energiju na tri godine, ukupna cijena kilovata je 60 lipa. Kako bi izbjegli trošak lokalne distribucije, prije devet godina smo investirali u visoki napon. Napajali smo se s 35 kilovolta, sad smo na 110. U zadnjih sedam godina kroz tri ugovora smo pokrili stabilne cijene. U svom životu sam imao samo jedan period bez inflacije, naučio sam se nositi s njom.  Ono s čime se bavimo je  kako sačuvati supstancu poduzeća jer inflacija jede supstancu. Intenzivno obnavljamo sva sredstva, na održavanje trošimo neograničene iznose – ističe naš sugovornik dodajući da su lani zbog inflacije tri puta dizali cijene proizvodima, a ove godine ponovno u ožujku.

Osim ulaganja u radnu snagu, u Plamenu već 20 godina vode veliku brigu o modernoj tehnologiji. Sve što se može kupiti već su kupili. Posjeduju 18 CNC obradnih centara i sedam robotskih ćelija za nanošenje emajla i brušenje. Međutim, suvremena tehnologija traži veliki prostor pa trenutno grade novu zgradu  natkrivene površine 3400 kvadrata.  

- Za amortizaciju i održavanje godišnje trošimo pet milijuna eura. Da bi sačuvali fiksnu cijenu stroja platimo 358 tisuća eura za stroj koji će doći u ljeto sljedeće godine iz Danske. Najobičniji viličar se čeka preko godinu dana. Dobije ga samo onaj tko naruči na vrijeme. Skupa je tehnologija,  ali nikada ne pitamo koliko košta. Naši razgovori traju pet minuta.  Mi uvijek investiramo, i kad je kamata 20 posto godišnje i kad je 0,9 posto – naglašava Matijević.

Na vrijeme su nabavili sav potreban repromaterijal i napunili zalihe tako da nisu imali zastoja u proizvodnji. Uspješno su prebrodili i korona krizu. Naš sugovornik ističe kako je cijepljeno 93 posto ranika, kao i kod njihovih zapadnoeuropskih partnera.

U vlasništvu Plamena je i Hana grupa čija je primarna djelatnost ratarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka za varaždinsku Vindiju te proizvodnja električne energije iz bioplinskog postrojenja izgrađenog prošle godine. U okviru grupe tri su povezana poduzeća - Hana, Niza i Blata.

Ukupno obrađuju oko 2.594 hektara poljoprivrednog zemljišta na temelju koncesije i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, hrane 2400 grla stoke i proizvedu 10 milijuna litara mlijeka u šest općina Osječko-baranjske županije. Bioplinsko postrojenje snage je 2MW, a električnu energiju prodaju Enna Opskrbi iz Vukovara. Godišnji prihod je 69,3 milijuna kuna, a dobit 870 tisuća kuna.

- Ušli smo u poljoprivredni sektor kako bi te tvrtke spasili od propadanja. Preuzeli smo njihove dugove, dokapitalizirali ih s pet milijuna eura i sutradan se pitali što ćemo sada. U sedam godina smanjili smo broj farmi sa četiri na dvije i stalno zaposlenih sa 122 na 86, ali podigli stado za 30 posto i proizvodnju mlijeka za 40 posto. Ove godine poljoprivredni smo sektor digli za osam posto, dobit ćemo milijun litara više mlijeka ili 10 posto više mlijeka s dva posto više krava – objašnjava Matijević  naglašavajući kako je u zadnje tri godine u poljoprivredni sektor investirano 17 milijuna eura.

Vozni park Plamena na razini cijele grupacije broji tek jedan kombi i 25 viličara. Nemaju niti jedan kamion, niti jedan traktor iznad 120 KS. Te poslove obavljaju kooperantske tvrtke.

- Finalnu robu koju prodajemo vani, frankiramo kooperantima. Standard vani je puno veći i njima nije problem platiti i 10 posto skuplji artikl. Na kraju dvije trećine prihoda ostvarujemo proizvodnjom komponenata za druge proizvođače, a jednu trećinu prodajom naših gotovih proizvoda - kaže Matijević.

Kakva je vlasnička budućnost, pitamo na kraju razgovora.

- De facto je to familijarna firma. Vode je četiri Matijevića, moj bratić i naši sinovi. Jedan je u 44. drugi u 35. godini života. Nije lako, vrlo je teško i vrlo zahtjevno, ali rade puno i vole raditi – zaključuje Matijević.

30. siječanj 2023 01:31