Biznis i politika
StoryEditor

[Poslovna scena] Adolf Cvanciger širit će svoj mesarski biznis samo ako nasljednici nastave očev posao

01. Svibanj 2022.
Adolf Cvanciger, Promes Cvancigerfoto Lider Media

Posebno veseli čuti u Sisačko-moslavačkoj županiji kad poduzetnici za prošlu godinu nakon strašnog potresa mogu reći da su poslovali najbolje otkad postoje. Upravo to rekao nam je vlasnik mesarskog obrta i tvrtke Promes Cvanciger koji posluju već 32 godine i financijski rezultati nikad mu nisu bili bolji nego prošle godine kada su uprihodili 30 milijuna kuna. Tome je pridonijela pandemija jer su se ljudi okrenuli domaćim proizvodima, ponešto je rezultatu kumovao i strah da će doći do nestašica hrane, ali i neočekivano dobra turistička sezona. Uspjeh je došao nedaćama usprkos. Potres im je nanio dosta štete, osim zaliha koje su propale zbog nestanka električne energije, dva poslovna prostora i danas su im zatvorena zbog posljedica potresa.

– U Glini je zgrada u kojoj smo imali mesnicu oštećena i ima žutu naljepnicu, a u Petrinji oštećenu poslovnicu još nismo sanirali. Čekamo neki natječaj za revitalizaciju poslovnih prostora da to učinimo – rekao je Adolf Cvanciger ponosno nam prepričavši kako u samom proizvodnom pogonu na koji gledamo kroz prozor poslovne zgrade usred Siska nije bilo velike štete iako zgrada datira iz 1893. Statičari koji su dolazili nakon potresa ustvrdili su da ju je prilikom gradnje još za Austro-Ugarske nasipali na batudu od šljunka od tri metra. S druge strane, pomoćna zgrada na istoj lokaciji puno novijeg datuma potpuno je neupotrebljiva. Čekaju ih projekti sanacije, no u tijeku su i neki drugi projekti.

Projekti 

Prošle je godine tvrtka ušla u mjeru 4.2.1. ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede te su pokrenuti projekti vrijedni šest milijuna kuna. No, provedba zapinje. Isporuka kamiona specijaliziranih za prijevoz žive stoke trebala se odviti sredinom srpnja prošle godine, no rok se neprekidno pomiče, tako da je najnoviji rok isporuke u svibnju.

- Malo će nas to više koštati s obzirom na kredit koji smo morali podići u banci i zatvoriti tu investiciju. Računali smo da ćemo završiti taj projekt do konca prošle godine, no čekamo, ne možemo ni konzumirati subvenciju, ne možemo ništa dok to ne dođe – objašnjava Cvanciger koji zapošljava 48 ljudi dodajući da su ipak neke investicije uspjeli dovršiti. Na primjer, zamijenili su freone, plinove za hlađenje, s CO2, tako da su se prilagodili novim propisima koji su trebali stupiti na snagu 2025., ali sada je rok produžen. Kupili su i nekoliko dostavnih električnih vozila, a kad se otvori neki natječaj, svakako će ih nabaviti još nekoliko. Pripremali su se i za ugradnju solarne elektrane, ali budući da su htjeli zamijeniti i krov, zahtjev za bespovratnim sredstvima im je odbijen s obrazloženjem da je to izmjena krova zbog dotrajalosti.

– Imamo velike primjedbe na taj natječaj, nismo mi sigurno jedini koji su morali mijenjati krov za postavljanje solara. Taj krov star je deset godina i ne bih ga ni mijenjao da nije solarne elektrane jer neću stavljati elektranu s jamstvom od 25 godina pa da je za 15 moramo skidati i mijenjati krov. To je suludo. To je trebala biti elektrana od 50 kW kojom bismo uštedjeli 70-ak posto električne energije, sad čekamo novi natječaj da to probamo realizirati, a ako nećemo uspjeti s natječajem, vjerojatno ćemo samostalno ići u to ulaganje – navodi Cvanciger koji uz poduzetnički pothvat dugi niz godina obnaša i funkciju predsjednika Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije.

Promes Cvanciger ima klaonicu gotovo u centru grada, što baš nije uobičajena pojava. Kad je njegova obitelj 1995. kupila taj poslovni prostor otkrili su zašto je klaonica baš na toj lokaciji. Naime, pozvali su rašljara koji je ustanovio da ima mnogo podzemne vode. Adolf Cvanciger je nakon sedamdeset godina očistio 2,5 metara širok i 20 metara dubok bunar koji će mu, kada obavi još neke tehničke pripreme, početi koristiti vodu iz njega. Mikrobiološka ispitivanja pokazala su da se radi o kvalitetnoj vodi.

Širenje biznisa

Pred direktorom Promes Cvancigera je velika odluka o daljnjem širenju vlastitog obrta i tvrtke koje se može odviti u dva smjera - izgradnjom nove klaonice u Južnoj industrijskoj zoni u Sisku (na prostoru bivše Željezare Sisak) ili proširenjem preradbenih kapaciteta u sklopu sadašnje klaonice budući da imaju zemljišta na susjednoj parceli. Subvencije Vlade za potresom pogođena područja dobar su im poticaj za ulazak u takve investicije, ali hoće li u to zaista ući najviše će ovisiti o tome hoće li nasljednici željeti nastaviti očev biznis.

Taj se biznis tijekom poprilično razgranao tijekom godina. Osim usluge klanja, Promes Cvanciger proizvodi vlastite suhomesnate proizvode, među kojima je i Sisačka salama s oznakom izvornog hrvatskog proizvoda i tradicijskog obrtničkog proizvoda. Sedamdeset posto svojih proizvoda, svježeg mesa i njegovih prerađevina plasira kroz svoj lanac od deset mesnica, a preostali dio kroz sustave javne nabave za škole, vrtiće, društvene ustanove. Također, jedan manji prodajni kanal već niz godina usmjeren je turizmu. Promes Cvanciger kroz godinu akumulira zalihe ramsteka i lungića kako bi u turističkoj sezoni mogao osigurati dovoljne količine za partnerske restorane u Zadru, Novalji i Momjanu.

Doprinos stočarskom razvoju kraja

Mesarski obrt koji je osnovao Adolfov pokojni otac Slavko Cvanciger ima misiju svojim poslovanjem pridonijeti očuvanju stočarske proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koja se sve više zbog starosti stanovništva gase. U svojim proizvodnim djelatnostima surađuju s dvjestotinjak OPG-ova.

- Nekad je ovo bio poznati stočarski kraj i sajmovi su se odvijali skoro svaki tjedan od Sela u Sisku, preko Gline, Petrinje, Popovače do Hrvatske Kostajnice stoka se kupovala na aukcijskom principu. Sada toga više nema. Vrlo je malo proizvođača svinja, možemo ih nabrojati na prste, uglavnom su to sustavi krava-tele. Svinjogojstvo je gotovo zanemarivo, pogotovo kad uzmemo u obzir da imamo i nekoliko autohtonih pasmina kao što je banijska šara. Država pomaže, ali jako je malo proizvođača da bi to rezultiralo ekspanzijom i bilo ekonomski isplativo. Ovaj kraj je ostao bez stočarskog razvoja čak i Gavrilović koji je bio nositelj stočarskog razvoja sada je samo prerađivačka industrija. Jedna manja obiteljska klaonica i Promes Cvanciger jedine su klaonice na području Siska i Banovine. Limitirani smo kapacitetom i što se tiče klanja i što se tiče hladionica, tjedno koljemo do sto uvjetnih grla, to između 50 i 100 uvjetnih grla. No, mi možemo pridonijeti razvoju, bez obzira što smo mala klaonica i mali prerađivači. Radimo isključivo s domaćom sirovinom i surađujemo s OPG-ima – smatra Cvanciger ojađen što se u posljednjih deset godina u mesarsku školu u Petrinji upisuje sve manje đaka, a te će brojke biti još poraznije uslijed potresa i katastrofalnih demografskih kretanja. To dovodi u pitanje budućnost mesarske industrije po kojoj je kraj nekoć nadaleko bio poznat. Pojavile su se i inicijative za zaštitu identiteta mesarskih proizvoda s tog područja kao što su banijska kobasica i sisačka češnjovka, ali Cvanciger se toplo nada kako će se država i lokalne uprave udružiti kako bi se taj iskorak zaista i odradio jer bez subvencija teško da će biti išta od toga.

image

Adolf Cvanciger

foto Lider Media

Uvjeti za uspješnu budućnost stočarstva i mesarske industrije daleko su od idealnih, no već su svi dionici pokazali veliku žilavost kada su u Hrvatsku došli veliki trgovački lanci koji se uglavnom oslanjaju na uvoz mesa.

– Trgovački lanci imali su hiperponudu jeftinijeg mesa iz drugih zemalja i to nije bilo nimalo lako za nas domaće proizvođače. Bilo je jako teško opstati u tim uvjetima, ali preživjeli smo samo zahvaljujući vjernim kupcima. Pandemija koronavirusa nam je opet u tom pogledu pomogla jer su ljudi počeli više gledati odakle hrana dolazi i što se u njoj nalazi te više paziti što jedu. Pa ipak, kad se jednom nešto uništi, teško je to oživjeti. Farme koje se bave intenzivnom stočarskom proizvodnjom i same su se okrenule izvozu. Imamo par farmi u okolici koje imaju desetak tisuća komada stoke, no 95 posto nje završava u Italiji, te Aziji, Africi i drugim prekomorskim zemljama. Naša stoka ide van, a mi jedemo uvozno meso. Na to smo spali – komentira Cvanciger i žali što se barem ne izvozi meso i proizvodi dodane vrijednosti nego živa stoka.

Proizvodnja je, smatra on, prepuštena samoj sebi i ljudi se snalaze kako tko umije. Poremećaji na tržištu i rasprave o samodostatnosti državne proizvodnje trebale bi biti poticaj za neki plan strateškog razvoja stočarstva. Ako do toga ne dođe, zaključuje Cvanciger, uzalud sve investicije, proširenja klaoničkih ili preradbenih kapaciteta kad je upitno hoće li biti dostupne stoke. Trenutačno na tržištu cijene mesa enormno rastu. Junetina, živa stoka, poskupjela je 50 posto, cijene svinja su također skočile. Sezona je pred vratima i potražnja će biti još veća, a pred nama je bojazan o nedostatku mesa.

Sutra: Sisački Sinitech Industries razvija i proizvodi tvorničke linije diljem svijeta

30. siječanj 2023 22:31