Poticanje industrije zbog trgovinskog je rata ponovno ‘in‘

Ako bi postojala jedna zajednička misao većine naših sugovornika o Međuresornome povjerenstvu za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD, bila bi to stara (ali bezbroj puta dokazana u praksi) Churchillova: ‘Ako neki problem ne želiš riješiti, osnuj povjerenstvo!‘ Doduše, u našem je slučaju tu i pitanje imamo li uopće problem, što točno treba riješiti i kojim će ga alatima riješiti šesnaest umnih glava.

Povjerenstvo, naime, ima šesnaest članova (u njemu su predstavnici čak sedam ministarstava) i vodi ga ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Ali dobro, šesnaest je pametnije od dva ili deset, a s obzirom na to da su u Povjerenstvu još predstavnici HUP-a, HGK-a, Hrvatskih izvoznika, HBOR-a, samo deset dana nakon osnutka već je održan prvi sastanak. Zaključak? ‘Postoje aktivni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta ako bi došlo do preseljenja proizvodnje ili gubitka tržišta zbog novih carinskih režima, osobito kad su u pitanju manje sredine‘.

Ozbiljne posljedice za EU

Na toj su prvoj sjednici mete bile najizloženije industrije, farmaceutska, obrambena i IT, no tu ionako završava popis izravno pogođenih. Sugovornik iz poduzetničkih krugova kratko (i anonimno) veli kako posla za Povjerenstvo baš i neće biti jer je i sâm Trump carinski reterirao prema svim zemljama izvoznicama i prema većini robe, pa tako i lijekovima, našemu najvažnijem izvoznom proizvodu u SAD-u.

– Farmaceutsko tržište iznimno je regulirano pa bi se uvođenje carina izravno i odmah prelilo na američke potrošače, što si Trump ne može dopustiti, zato je administrativno srezao cijene. To ima mnogo veći učinak. S druge strane, većina tih lijekova ne može se preko noći zamijeniti američkima. Za gradnju tvornice trebaju godine, ne mjeseci, a ni FDA ne pušta na tržište lijekove za jedan dan – poručuje nam sugovornik koji na naše pitanje o smislu Povjerenstva odgovara kako će ono više imati informativnu ulogu jer ništa ne možemo na vlastitu ruku, sve se odluke donose u Bruxellesu.

Iako u Povjerenstvu sjedi šefica HUP-a Irena Weber, a ne glavni ekonomist Udruge, Hrvoje Stojić veli kako se negativan utjecaj SAD-ovih ‘osvetničkih‘ carina na našu proizvodnju ogleda i u poskupljenju sirovina čija se proizvodnja u EU-u smanjila ili ih gotovo nemamo, pa ih uvozimo iz SAD-a.

– Primjer je uvoz polietilena, sirovine za proizvodnju plastične ambalaže, koji se zbog znatno jeftinijih energenata sve više proizvodi u SAD-u, Aziji, Saudijskoj Arabiji i Egiptu, pa ga mogu i do 30 posto jeftinije vratiti u EU. Prema podacima Američkog ureda za ekonomske analize, ukupni je godišnji uvoz robe u SAD iz EU-a 2024. iznosio 609 milijardi dolara, a vrijednost uvoza iz Kine vrijedila je 440 milijardi, što znači da će carine znatno utjecati na međunarodnu trgovinsku razmjenu. Očekuje se da će deficit trgovine s pojedinim zemljama biti smanjen, a globalni ekonomski rast mogao bi usporiti zbog narušavanja međunarodnih trgovinskih tokova. Promjene koje je najavio Trump utječu ne samo na bilateralne odnose SAD-a s pojedinim državama nego i šire, na gospodarstva Europske unije. EU bi, kao ključan trgovinski partner SAD-a, mogao osjetiti ozbiljne posljedice takvih carinskih mjera. Udjel EU-a u američkome trgovinskom deficitu jest oko dvadeset posto, zato je i jedan od glavnih ciljeva tih protekcionističkih mjera. Očekujemo da će povećanje carina, ako na kraju ostane na snazi, donijeti reorganizaciju proizvodnih lanaca na kontinentu, a potencijalni pad bilateralne trgovine s SAD-om mogao bi imati dugoročne posljedice na industrijske grane koje se oslanjaju na izvoz – poručuje Stojić.

Što će ostati od carina, komu i koji postotak, nitko ne zna, vjerojatno ni Trump, no jasno je da se retorika i kaubojski pristup polako, ali sigurno stišavaju. No za nas možda i važnije – Trump je skrenuo pozornost na proizvodnju, posebno industrijsku, pa se tema nosi i globalno i lokalno. Cijeli članak pročitajte u novom broju Lidera.