Biznis i politika
StoryEditor

Potrošnja: Rast plaća stvara iluziju bogatstva

11. Srpanj 2024.

Inflacija nam je i dalje na visokih 3,3 posto. Ono što je drži tako visokom jest osobna potrošnja – u svibnju je na godišnjoj razini skočila čak 8,4 posto (samo u odnosu na mjesec prije realnih 0,6 posto), pa iako nemamo klasičnu inflacijsku spiralu ’80.-tih, kakve se sjećaju ‘iskusniji‘, cijene i potrošnja itekako hrane jedno drugo održavajući ples nezdravoga rasta duljim od ekonomski poželjnoga.

No, ‘mlada‘ vlast poklonjenom konju sigurno ne namjerava gledati u zube, pa je sve na ekonomistima (ponešto i na medijima) i upiranju prstom u problem – kako smanjiti osobnu potrošnju da bismo smanjili inflaciju i pri tome zadržali razigrane stope rasta BDP-a. To bi nekada bilo pitanje promišljene monetarne politike, no uvođenjem eura ona je svedena na manekenski status. Stoga u nedostatku fiskalne i monetarne politike treba biti domišljat, a domišljatost se pronašla u bihevioralnoj ekonomiji. Potrošnja je, uostalom, ionako više stvar psihologije, znatno manje ekonomije, uostalom, i istraživanja pokazuju da procesom kupovine uglavnom upravljaju emocije. Pa, zašto, dakle, Hrvati troše kao da ne postoji sutra?

Dijelom se još uvijek vuče iluzija eura. Da, na rast osobne potrošnje utječu rast plaća i mirovina, transmisijski novac iz EU fondova, ali i psihologija eura. Cijene robe na policama u eurima kupce i dalje zavaravaju, jer nominalno djeluju kao da su 7,5 puta niže nego u vrijeme vlastite valute. I tu tržišnu fatamorganu trgovci vješto koriste. Što o tome kaže bihevioralna ekonomija?

Profesorica Sonja Perković s Odjela za menadžment Sveučilišta u Aarhusu, Danska (ujedno i gostujuća profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, na izbornom kolegiju Bihevioralne ekonomije) veli kako činjenica da maloprodaja u Hrvatskoj bilježi nevjerojatan uzlazni trend, rastući 14 uzastopnih mjeseci, sa značajnim godišnjim povećanjem u odnosu na svibanj 2023., mnoge ostavlja u nedoumici, posebno s obzirom na šire ekonomske nesigurnosti u cijeloj Europi.

– Da bismo razumjeli ovaj trend, osim ekonomskih razloga kao što su stopa zaposlenosti, minimalna plaća i inflacija, moramo razumjeti i psihologiju potrošača. Ovdje pomaže bihevioralna ekonomija – grana ekonomije koja proučava kako psihološki, kognitivni, emocionalni i socijalni razloti utječu na ekonomske odluke pojedinaca i institucija. Jedan je od ključnih koncepata iluzija novca koja se odnosi na sklonost ljudi da razmišljaju o svojem dohotku i rashodima u nominalnim, a ne realnim iznosima. Kada je Hrvatska usvojila euro, prijelaz je mogao stvoriti percepciju veće financijske stabilnosti i bogatstva među potrošačima, unatoč stvarnim ekonomskim uvjetima. Dodatno, nekoliko kognitivnih pristranosti (sustavni obrasci odstupanja od norme ili racionalnosti u prosudbi) mogu utjecati na ponašanje pri potrošnji. Primjerice, ‘heuristika dostupnosti‘ uzrokuje da potrošači temelje svoja očekivanja na nedavnim iskustvima. S povećanjem plaća i zaposlenosti potrošači se osjećaju sigurnijima u svoju financijsku budućnost, što potiče potrošnju. Još je jedna kritična kognitivna pristranost ‘hiperboličko diskontiranje‘ pri kojemu pojedinci preferiraju neposredne nagrade umjesto budućih koristi. Takva pristranost može dovesti do povećane potrošnje, jer se daje prednost trenutnoj potrošnji nad štednjom za budućnost. Percepcija stabilnih financija zbog rasta plaća i zaposlenosti dodatno pojačava ovu tendenciju – pojašnjava Perković.

Kakva su još objašnjenja nerealnog rasta osobne potrošnje pročitajte u novome broju digitalnog i tiskanog Lidera.

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
16. srpanj 2024 09:04