U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji realno pala za 0,8 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu pala 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, a po istoj stopi pala je i na godišnjoj razini.
U prosincu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 3,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Prema izvornim indeksima nominalan promet veći je za 13,6 posto u odnosu na prosinac 2021., a najveći doprinos porastu došao je od trgovačke struke Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama s povećanjem prometa od 14,4 posto i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,2 posto.
S objavom za prosinac zaokružena je statistika za cijelu 2022. u kojoj je realan kalendarski prilagođeni promet porastao 2,1 posto u odnosu na 2021. (nakon rasta od 12,1 posto u 2021.). Nominalne promjene očekivano su veće pa je prema kalendarski prilagođenim indeksima nominalan promet veći za 16 posto u odnosu na siječanj-prosinac 2021.
Daljnje usporavanje rasta gospodarstva
Pad potrošnje i industrijske proizvodnje u prosincu ukazuje na daljnje usporavanje rasta gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine.
U trećem lanjskom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je bio već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize, no to je bio sporiji rast nego u drugom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto.
Prema najnovijim podacima DZS-a, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u prosincu 2022. zabilježila je pad na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom. Naime, obujam industrijske proizvodnje u usporedbi s istim razdobljem 2021. pao je 2,4 posto (kalendarski prilagođeno), dok je već u studenom prekinut pozitivan trend godišnjih stopa rasta koji je trajao od prosinca 2020.
U odnosu na studeni sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja ostvarila je skroman rast od 0,1 posto. U posljednjem tromjesečju 2022. zabilježen je realan pad industrijske proizvodnje za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. (kalendarski prilagođeno), dok je na tromjesečnoj razini zabilježen rast od 2 posto.
U prosincu, na godišnjoj razini, pad treći mjesec za redom bilježi Energija i to po stopi 10,1 posto, dok je proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju unatoč mjesečnom rastu na godišnjoj razini niža za 4,9 posto. Naposljetku, smanjena je i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-3,8 posto u usporedbi s prosincem 2021.), ali i Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-4 posto godišnje). S druge strane, Kapitalni proizvodi veći su za 15,9 posto.
U 2023. očekujemo sve snažnije prelijevanje negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja na kretanja u industriji koja će ostati pod snažnim pritiskom zbog usporavanja rasta i još uvijek visoke inflacije i neizvjesnosti. Na razini cijele 2023. stopa rasta obujma industrijske proizvodnje mogla bi biti niža od projiciranih i ostvarenih 1,6 posto u 2022., stoji u RBA priopćenju.