Predstavljajući prošloga mjeseca saborskim zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je naveo kako je u ovom trenutku na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije (EU).
Prema svim prognozama, broj stranih radnika u Hrvatskoj će rasti zajedno s gospodarstvom. Velike demografske promjene događaju se u Europi, a ono što je našim precima bila Sjeverna ili Južna Amerika, za mnoge radnike diljem svijeta danas je postala Hrvatska.
Čak 3,5 milijuna Hrvata izvan države
Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranca, u usporedbi s 81.995 dozvola izdanih u 2021., dodao je ministar, uz napomenu da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku. Što se prošle godine tiče, najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2023. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 38.236. Slijede državljani Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9.922), Bangladeša (8.749), Turske (5.067) te Albanije (4.244).
Dekra Arbeit Hrvatska, dio njemačke korporacije Dekra SE koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju i posluje u više od 60 zemalja prošle je godine upravo s ciljem privlačenja Hrvata u inozemstvu, točnije, u Južnoj Americi, predstavila inicijativu ‘Vrati se, Hrvatske te zove‘.
- Kad su došli rezultati zadnjeg popisa stanovništva, svi smo se pogledali u ogledalo i vidjeli kakva je situacija, a ona nije dobra. Došli smo na 3,7 milijuna stanovnika u Hrvatskoj i 3,5 milijuna Hrvata izvan države, a mi se okrećemo na Nepal, Filipine i ne znam koga ne. Sve to, dok imamo bazen od 3,5 milijuna Hrvata od Južne Amerike pa do nedavnih koji su otišli u Irsku, Njemačku i ostale zemlje. Upravo zbog toga je nastao ovaj projekt – rekao je tada za Lider predsjednik Uprave Dekra Arbeit Hrvatske Daniel Divjanović.
Istraživanje među iseljenicima pokazalo je da mnogi sanjaju o povratku, iako ih većina ne govori hrvatski, a ključne prepreke su spor proces dobivanja državljanstva i potreba za smještajem. Cilj inicijative bio je (i ostao) dugoročno smanjiti ovisnost o stranim radnicima i stvoriti uvjete za povratak, uz podršku domaćih poslodavaca i institucija. Ipak, jedno su ciljevi, a drugo je realnost.
- Projekt je u početku imao svrhu ‘ukazivanja‘ na nelogičnosti sustava i njegovu potrebnu prilagodbu. Zakon o strancima je prepoznavao samo dvije kategorije: državljanin RH (ili EU) ili stranac. Novi Zakon, koji još nije izglasan, ima kategoriju Pripadnosti hrvatskom narodu. Na razgovore u našim veleposlanstvima u Južnoj Americi se čeka po dvije godine. Novim Zakonom će se moći dobiti boravišna i radna dozvola (na osnovu potvrde od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH). Upozoravali smo također da bi bilo dobro nekako ‘financijski‘ stimulirati povratnike. Nove Porezne izmjene predviđaju oslobođenje plaćanje poreza na plaću na rok od pet godina. Korak dalje napravilo je MRMSOSP sa potpisanim sporazumom sa Argentinom, koja je najveći pool povratnika, o priznavanju radnog staža. Po našem istraživanu provedenom prije nepunih godinu dana na uzorku od 1.500 ispitanika veliki broj njih je za ‘trajno‘ naseljavanje, a neki od njih razmišljaju o preseljenju obitelji kao idućem koraku - kaže Divjanović.
Jezik je velika prepreka
Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (SDUHIRH) iz dosadašnjeg rada i iskustva mogu ustvrditi da interes Hrvata iz Južne Amerike za povratkom, odnosno useljenjem u Hrvatsku kontinuirano raste. U pravilu, za povratak, odnosno useljenje u Hrvatsku najviše su zainteresirane mlađe visokoobrazovane osobe, za čiju je integraciju presudno poznavanje hrvatskog jezika.
- Ured dugi niz godina podupire programe učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, a najveći interes za učenje hrvatskog jezika imaju upravo Hrvati sa španjolskog i portugalskog govornog područja. Samo prošle akademske godine predviđeno je ukupno 500 stipendija, koje je dobilo 308 polaznika, što je do sada najveći broj za jednu akademsku godinu, te je u tu svrhu osigurana svota od 553 tisuće eura. U akademskoj godini 2022./2023., osigurana je dodjela 450 stipendija za što je bila izdvojena svota od oko 133,3 tisuće eura.
Nadalje, od akademske godine 2015./2016. sredstvima Ureda stipendira se i pohađanje internetskog tečaja učenja hrvatskoga jezika za deset polaznika svake akademske godine. Također, na inicijativu Ureda i u suradnji sa Croaticumom – Centrom za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. godine razvijen je Otvoreni e-tečaj hrvatskoga jezika, namijenjen prije svega Hrvatima izvan domovine. Sučelje, upute i podrška za A1 i A2 razinu tečaja dostupni su na engleskom i španjolskom jeziku, a oba e-tečaja trajno su besplatna za sve polaznike - kazali su iz SDUHIRH-a za Lider.
Makar je riječ o dugotrajnom procesu, ta misija zaista bi mogla biti uspješna. Plaće u Hrvatskoj više su nego u Južnoj Americi, a tu su i prednosti zdravstvenog sustava, školstva, članstva u EU i brojni drugi benefiti. Ipak, Divjanović se slaže da će veliki izazov biti poznavanje hrvatskog jezika, ali vjeruje da će se to uz podršku MRMSOSP-a lako riješiti.
- Po našem istraživanju čak 80 posto zainteresiranih za povratak ima visokoškolsku diplomu. Dosta njih je iz zdravstvenog sustava (novi izazov biti će nostrifikacija diploma). Spremni su raditi i poslove niže obrazovne razine dok ne nauče jezik. U ožujku 2025. kolegica Lorena Škarek i ja idemo u Sao Paolo na okupljanje dijaspore i tada ćemo prezentirati postignuto te liste poslodavaca i poslove koji se nude - dodaje Divjanović.
Božinović o povratku iseljeništva
Ipak, s obzirom da Zakon o strancima još nije izglasan, svi su za sada u ‘stand by mode-u‘, kaže, a partneri koji su se među prvima odazvali su Atlantic Grupa, Hrvatska industrija šećera, LPT i Tokić. Divjanović komentira da je još puno kompanija iskazalo interes, ali pogodan trenutak bit će kada se izglasa Zakon, nakon čega slijedi Pravilnik na koji će također probati pozitivno utjecati.
Uz Divjanovića i navedene domaće kompanije, jednak interes pokazao je i Matija Šešok, predsjednik Uprave Elke koji je u nedavnom intervjuu rekao da je tvrtka našla novi izvor kadrova u Južnoj Americi, ‘gdje prevladava katolička vjera i ljudi znaju engleski, pa smo počeli tražiti radnike među Argentincima‘.
- Tražimo svugdje, ne samo u Argentini. Za sada od stranih radnika su to najviše Filipinci, Nepalci i Indijci. Mi imamo tendenciju da ih zaposlimo kod nas, jer su to naši radnici, naši kolege. Zato smo i kupili smještaj 200 metara od naše tvornice tu u Zagrebu i investirali preko 500 tisuća eura da imaju adekvatan smještaj - kaže Šešok i dodaje da su radne dozvole i vize i dalje izazov, a isti bi se mogao riješiti ‘bržim upravnim postupkom‘.
Prve radnike očekuju u Novoj godini, ne prije, a sveukupno se nadaju da će privući 45 stranih radnika u narednih pola godine.
Ministar Božinović se na saborskoj sjednici u listopadu također osvrnuo i na dio izmjena zakona koji ima za cilj poticanje povratka iseljeništva, istaknuvši kako iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine, rekao je, imat će pravo na stalni boravak, te pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rad i boravak, obrazovanje i studiranje. Od siječnja 2025., dodao je tada, bit će i oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od pet godina.
- Ovo nije lak posao, itekako je lakše uvesti strance. Osobno sam protiv toga i želim probati vratiti Hrvate u njihovu domovinu. Teži je put, ali dugoročno za Hrvatsku puno zdraviji. Naša zemlja se promijenila i ide naprijed, a ići će još puno dalje od trenutne situacije. Smatram da ćemo u okviru prosječne neto plaće puno napredovati i do 2026. biti samo 35 posto niže od Njemačke koja više ne ide toliko naprijed - zaključuje Divjanović.