Biznis i politika
StoryEditor

Povratak stope inflacije na dva posto ne očekuje se prije 2025.

30. Siječanj 2023.
Zrinka Živković Matijević

Očekujemo zadržavanje inflacije na sličnim dvoznamenkastim razinama (iznad 10 posto) i tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja s tendencijom laganog usporavanja rasta. Na lagano usporavanje rasta cijena upućuje i već prisutno usporavanje rasta proizvođačkih cijena. No, povratak osnovne stope k razini dva posto ne očekujemo prije 2025., rekla je glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević na današnjem predstavljanju makroekonomskih predviđanja.

U Hrvatskoj se godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u 2022. približila se razini od 11 posto. Istu prosječnu stopu rasta (10,8 posto) zabilježila je i temeljna inflacija koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije i cijene proizvoda koje su administrativno regulirane.
 
Kod opće stope inflacije valja primijetiti, ističu analitičari RBA, da se iz mjeseca u mjesec smanjivao doprinos rasta energije, a rastao doprinos hrane koja čini i najznačajniji dio potrošačke košarice. Promatrano na razini cijele 2022. najveći doprinos (38 posto ili 4,1 pb) došao je od porasta cijena hrane i bezalkoholnih pića koje su u prosjeku više za 19 posto nakon čega slijedi energija s doprinosom od 2,9 pb. 
 
- Polagano usporavanje rasta potrošačkih cijena bit će posljedica ublažavanja pritisaka iz vanjskog okruženja, manjih pritisaka s tržišta sirovina, očekivane daljnje normalizacije lanaca opskrbe, usporavanja gospodarske aktivnosti, a osobito učinka baznog razdoblja. U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti veliki rizik ostaju cijene energije koje bi se mogle zadržavati na razmjerno visokim razinama. Štoviše, cijene energije su istovremeno izložene visokim negativnim rizicima zbog visoke energetske ovisnosti Europe i Hrvatske – istaknula je Živković Matijević.

Optimizam potrošača i dalje ispod prosjeka

Potrošački optimizam i dalje je ispod dugoročnog prosjeka, iako uz nedavna blaga poboljšanja. Do sada su objavljeni visokofrekventni pokazatelji za četvrti kvartal 2022. - godišnji pad industrijske proizvodnje, skroman rast maloprodaje i stabilno građevinarstvo (2022e: +4 posto yoy).
 
U prva tri kvartala 2022. realan rast BDP-a bio je preko sedam posto, podržan uslužnim sektorom i potrošnjom kućanstava.  Očekuje se da će u cijeloj 2022. realan rast biti preko šest posto, čak i u slučaju izraženijeg usporavanja u četvrtom kvartalu (godišnji pad industrijske proizvodnje, skroman rast maloprodaje i stabilan razvoj u građevinarstvu u zadnjem kvartalu). 
 
Hrvatska je u 2023. godinu ušla s razinom realnog BDP-a oko 10 posto višom u odnosu na razine prije pandemije. - Očekuje se da će investicije (pomoću EU fondova) ublažiti usporavanje svih ostalih komponenti BDP-a osiguravajući gospodarski rast u 2023. koji je revidiran na 1,2 posto uz uravnotežene rizike ostvarenja - istaknula je Živković Matijević.
 
U prva tri tromjesečja prihodi od potrošnje nerezidenata premašili su 11,6 milijardi eura s procjenom kako će na razini cijele 2022. dosegnuti 13 milijardi eura.
 
U 2022. manjak opće države bio je ispod dva posto BDP-a, potaknut postupnim ukidanjem mjera povezanih s COVID-19 i snažnim nominalnim rastom što pozitivno utječe na proračunske prihode.  - Očekujemo produbljivanje manjka prema (ali ne iznad) tri posto BDP-a u 2023. i 2024. uslijed rasta proračunskih rashoda (Vladine mjere potpore kućanstvima i poduzećima), usporavanja gospodarstva i pritisak na rast plaća javnih i državnih službenika, posebice ususret izbornoj 2024. godini – rekla je Živković Matijević.
 
Omjer javnog duga i BDP-a nastavio se smanjivati zbog snažnog nominalnog rasta BDP-a (predviđa se da će troškovi kamata ostati ispod nominalnih stopa rasta BDP-a što će osigurati nastavak održive putanje kretanja javnog duga). Potrebe za zaduživanjem u 2023. su oko 8,5 posto BDP-a (euroobveznica u prvom kvartalu 2023., lokalne obveznice u prvom i zadnjem kvartalu 2023.).
 
Kada je riječ o potezima centralnih banaka, očekivanja Raiffeisen analitičara su da će ECB na sastanku 2. veljače povećati kamatne stope za +50bb, isto toliko u ožujku te za 25bb u svibanj i lipnju. Terminalna kamatna stopa dosegnuti će četiri posto (glavna stopa refinanciranja, 3,5 posto depozitna stopa).
 
Živković Matijević smatra da bi za snižavanje stope inflacije bilo poželjno da ECB smanji svoju bilancu jer je likvidnost na tržištu i dalje visoka.
 
Kada je riječ o tržištu nekeretnina ne očekuje se pad cijena nego čak i blagi rast, pogotovo u Zagrebu i na Jadranu, zbog visoke potražnje nerezidenata, a ulazak u eurozonu i Schengen i dalje motiviraju kupce da ulažu u nekretnine u Hrvatskoj.
 

Pozitivan sentiment se očekuje u drugom polugodištu

Tijekom ove godine, a posebice u prvoj polovici 2023., ne isključuju nastavak povišene volatilnosti na dioničkim tržištima s obje strane Atlantika. 
 
Tržišni dionici pozorno će pratiti signale iz realnog sektora i retoriku čelnika vodećih središnjih banaka (Fed, Europska središnja banka) u potrazi za novim smjernicama u kretanju monetarne politike i gospodarske aktivnosti na globalnoj razini.
 
Kao većina svjetskih i regionalnih dioničkih indeksa, domaći je vodeći indeks CROBEX zaključio 2022. s negativnom izvedbom. Ipak, s obzirom na minus od tek 4,78 posto relativno dobro se držao. 
 
Pozitivno ozračje na krilima potvrde ulaska Hrvatske u euro područje i anticipiranog ulaska u Schengen zonu imalo je odjeka na izvedbu CROBEX-a u protekloj godini. Navedeno potvrđuje i solidan rast zabilježen u prvim tjednima ove godine. Članstvo u OECD-u zasigurno bi dodatno utjecalo na percepciju investitora o premiji rizika Hrvatske. 
 
- Očekujemo da će Zagrebačka burza pratiti sentiment investitora na globalnim dioničkim tržištima tijekom 2023. godine. Pozitivan sentiment mogao bi prevladati u drugom polugodištu. Optimistični smo u pogledu dugoročnih izgleda za izvedbu na Zagrebačkoj burzi, iako se kao otegotni faktor nameće i dalje nezadovoljavajuća razina likvidnosti - zaključili su RBA analitičari.
17. lipanj 2024 05:33